Ljudi koji su nekoć bili uplašeni vide da je veliko zanimanje za njihove proizvode koje mogu vrlo dobro i utržiti, te povećavaju i legaliziraju proizvodnju. Iako je to bila jedna od izjava prof. dr. sc. Damira Kovačića uz nedavni 5. sajam Proizvoda hrvatskoga sela, inače kroz Agrarno savjetovanje i organizatora sajma, ona sjajno oslikava stanje u proizvodnji osobite proizvoda više finalizacije i više vrijednosti na hrvatskome selu uopće. Uostalom, sajam je bio prilika da ondje Vrt odnosno Večernji list kao medijski pokrovitelj među ukupno 150 registriranih te dvadesetak proizvođača suhomesnatih proizvoda susretne i stare znance s Večernjakovih kulenijada, dobitnike brojnih medalja i pehara.
Tradicionalne, autohtone proizvode prodavali su članovi udruge Domaći slavonski kulen-kulin iz Bošnjaka, među kojima su Đurđa i Zdenko Perakić iz Bošnjaka bili iznimno zadovoljni. Raspršeni na dva sajma, prodali su sve što su donijeli, s tim da se u njih na Proizvodima tražio čvarak više. Prodajom kulena (200 kn /kg) bave se posljednje tri, četiri godine i gdje god ga nude na sajmovima, uvijek 2-3 narežu za kušanje. Široke ruke i srca osvajaju kupce koje su na sajmu počastili i domaćim kolačima (šape i medenjaci).
I Grga i Ljubica Krajina iz Nuštra bili su zadovoljni prodajom i kulena i kobasica. Višestruko nagrađivan na Večernjakovoj kulenijadi, Zlatko Birovljević iz Petrijevaca rekao nam je da ima registriran obrt u Petrijevcima.
Kulen se sav proda, a mali su problem nusproizvodi: suhe kosti i suha rebra. Valpovčani Gazdići registrirani su kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a neki su registrirani kao uspješne tvrtke poput Brodskog kulena obitelji Poljak, također osvajača Večernjakova pehara Ivo Lajtman za postojanu kakvoću slavonskoga domaćega kulena. Ukratko, veselje je vidjeti u što se prometnula Večernjakova četvrt stoljeća stara akcija.
