Suhozidom je premrežen kornatski otočki prostor. Prošloga ljeta na mjestu gdje je prije tri godine poginulo dvanaest vatrogasaca podignuto je isto toliko križeva od suhozida. Sagrađeni su prema ideji arhitekta Nikole Bašića čije je rješenje bilo najbolje na javnom natječaju koji je provelo Ministarstvo kulture.
To spomen-obilježje "Čuvari tišine" jedinstveno je po uklopljenosti u krajolik, a kako su građeni veliki križevi dokumentira 21-minutni film koji potpisuje mlada redateljica Matea Šarić koja upravo završava studij režije na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Film je proizvela tvrtka Digital Davora Šarića.
Tri sata za prvi križ
Film "Polje križeva Nikole Bašića" prikazan je premijerno na arhitektonskom skupu Dani Orisa u Zagrebu, a uskoro se očekuje službena premijera u Šibeniku.
– Bilo mi je to genijalno iskustvo. To više što sam prije već snimala dokumentarac o zadarskim Morskim orguljama i Pozdravu Suncu. Angažirala sam se kad sam čula da i spomen-obilježje na Kornatima radi Nikola Bašić. Tako je u ranoj fazi počela naša suradnja na filmu koji je zabilježio ogroman ljudski napor gradnje suhozida na iznimno teškom terenu. U tome je sudjelovalo 2578 graditelja, a sa svim pomoćnicima, procijenjeno je, bilo je angažirano oko tri tisuće ljudi. O znanju, volji i želji graditelja da ostave trag u čast poginulih dovoljno govori činjenica da je prvi križ stotinjak ljudi sagradilo za samo tri sata. Zvuči nevjerojatno, ali iskusni momci s otoka Paga koje je vodio Ivo Butković iz Kolana majstori su u gradnji suhozida – protumačila je Matea Šarić.
Graditelji su najprije provjerili ima li dovoljno pogodnog kamena na Kornatima te prema uputama arhitekta Bašića vrpcama označili gabarite svakog križa i prionuli poslu. Javljali su se dobrovoljci, vatrogasci iz DVD-ova brojnih gradova, udruge, drugi pojedinci.
Tip dvostrukog zida
Nikola Bašić u filmu spominje kako mu se Ivo Butković sam javio jer na otoku Pagu imaju društvo za zaštitu suhozida.
U našoj zemlji imamo devetnaest tipova suhozida, a na Kornatima je izveden tip dvostrukoga zida – veliko i sitno kamenje slaže se zajedno, jer krupno markira oblik, a sitno služi kao vezivo i ne mogu jedno bez drugoga.
– Sve je to važno za našu zajednicu i kulturu jer pokazuje kontinuitet jednoga oblika. A taj spomenik je zbog brojnih sudionika u gradnji postao element kolektivne memorije – rekao je Nikola Bašić,
– Bilo je iznimno naporno po vrućini i vjetru, ali graditeljima svih generacija ništa nije bilo teško. Poput mrava su ubrzano hodali po teškom terenu na kojemu je kamenje oštro poput noževa, tako da se svima govorilo – pazite da ne stradate zbog oštroga kamenja. Tema je najtužnija na svijetu, mučna. Stalno mi je stajalo nad glavom da je to ljudska tragedija. No, svaki pogled i kadar zabilježen u filmu je fascinantan, kao i konačan rezultat – govori Matea Šarić.
xxx