zaštita kulturne baštine

Elektrana s kultne naslovnice albuma Pink Floyda postala elitni kompleks

JASON HAWKES
11.10.2022.
u 10:04

Na površini od 32 nogometna terena sto je trgovina i restorana, dvorana, 254 stana, poslovni prostori, a očuvano je unutarnje uređenje u stilu art décoa te industrijski štih kojem doprinose stare dizalice

Još do prije koju godinu kultna elektrana Battersea Power Station, poznata s naslovnice čuvenog albuma "Animals" Pink Floyda iz 1977., smještena na južnoj obali Temze, bila je gorući urbanistički problem Londona. Zdanje s četiri dimnjaka koje datira iz davne 1929., u prošlom je stoljeću opskrbljivalo strujom 20 posto Londona, uključujući i Buckinghamsku palaču i parlament, no od svojeg zatvaranja 1975. sustavno je propadalo pod krinkom zaštićenog kulturnog dobra i industrijske baštine grada.

Problem je riješen prodajom investitorima iz Malezije koji su u njezinu obnovu ulupali devet miljardi funti, rekonstrukciju povjerili slavnom arhitektu Wilkinsonu Eyreu i jednu od najvećih svjetskih zgrada od opeke pretvorili u elitni kompleks. Na površini veličine 32 nogometna terena bit će više od sto trgovina i restorana, dvorana koja prima 1400 ljudi, 254 stana, primjerice šestosobni penthouse stoji 18 milijuna funti, 46.000 četvornih metara poslovnih prostora većinom je zakupio Apple, a svečano otvorenje bit će u petak. Pri restauraciji zgrade zadržani su zidovi od opeke i sve konture kako su ih postavili arhitekti originalne elektrane J. Theo Halliday i Giles Gilbert Scott. Zadržano je i unutarnje uređenje u stilu art décoa te industrijski štih kojem doprinose stare zahrđale dizalice ostavljene da vise u središnjem dijelu zdanja i pokretne stube s prozirnim bočnim plohama kroz koje se vide dijelovi nekadašnjeg postrojenja. Dizalom će se posjetitelji moći popeti na 109 metara visine, na vrh jednog od dimnjaka na kojem je vidikovac s kojeg se London vidi kao na dlanu.

Sve u svemu opstanak čuvene zgrade u novom ruhu pokazuje kolika je snaga baštine u britanskom planiranju te da normalna komercijalna logika i standardno razmatranje vrijednosti za novac mogu stajati uz bok potrebama kulturnih spomenika. Staro zdanje gledano s rijeke u potpunom je kontrastu s vizualnom i prostornom anarhijom građevina uz Temzu. Kad bismo samo nešto od promišljenosti kojom se nekada gradilo primijenili na planiranje novih zgrada, možda bismo svi urbanistički nekamo i stigli.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije