Koronski prihvatljiva 2022. godina je završila, pa se umjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore nadaju normalnijoj 2023. godini, barem što se tiče pandemijskih izazova. A kakve su im proračune pripremila nadležna ministarstva kulture?
Hrvatsko Ministarstvo kulture i medija može se pohvaliti bitno većim izdvajanjima, pa će 2023. od ukupnog državnog budžeta kulturi pripasti, kako tvrde u Ministarstvu, čak 1,37 posto, tj. 423,412.865 eura. Postotak izdvajanja u Crnoj Gori i sljedeće će godine biti ispod jedan posto ukupnog budžeta i iznosit će 25,7 milijuna eura, što je ipak povećanje od pet milijuna eura. U Srbiji će svota za kulturu biti 3 milijuna eura manja u odnosu na ovu, 2022. godinu i u postotku iznosi 0,66 posto ukupnog budžeta, a tu se radi o brojci od 120 milijuna eura. Za Bosnu i Hercegovinu imamo podatak za ovu godinu, u kojoj je u kulturu što se državnih, mora se priznati, prilično složeno organiziranih institucija tiče, uloženo 8,955.000 tamošnjih konvertibilnih maraka, dakle nekih 4,5 milijuna eura.
Kada je prije šest godina Nina Obuljen Koržinek postala ministrica kulture u vladi Andreja Plenkovića, na kulturu je iz državnog proračuna odlazilo samo 0,56 posto sredstava, što je bilo predmet žestokih kritika kulturnih djelatnika. U 2023. godini postotak je narastao na 1,37 posto ukupnog proračuna, što je za 115 milijuna eura više u odnosu na ovu godinu. Stavka obnove od potresa je u odnosu na ovu godinu veća za čak 74,2 posto, a tu se uglavnom radi o sredstvima iz fondova Europske unije, koja su, mora se priznati, i zaslužna za ovaj velik iskorak u državnom financiraju kulture u Hrvatskoj.
Programska sredstva će u Hrvatskoj biti povećana u prosjeku od petnaest do dvadeset posto, prvi će se put osigurati 250 milijuna kuna izravnih potpora za kulturne i kreativne industrije, a za 35 posto veća su ulaganja u financiranje kapitalnih projekata u kulturi koji su u visokoj fazi izgradnje. Sredstva za otkup vrijednih knjiga bit će povećana za 533.779 eura i to zbog potpuno novog sustava otkupa knjiga za narodne knjižnice koji se uvodi sljedeće godine, a udvostručena su i sredstva za isplatu prava na javnu posudbu knjiga u knjižnicama (do sada su iznosila samo 2 milijuna kuna). Porasla su i sredstva za Hrvatski audiovizualni centar u iznosu od 663.614 eura, a u planu je da se poveća koeficijent za uplatu mirovinskog i zdravstvenog doprinosa za samostalne umjetnike, koji je krizne 2009. smanjen na 0,8 te je otada taj sramotni koeficijent zabetoniran.
Đorđe Krajišnik iz sarajevskog Oslobođenja tvrdi da su "pitanja javnog financiranja kulturne i umjetničke prakse, odnosno budžetska izdvajanja za kulturno-umjetničku produkciju i rad institucija kulture u Bosni i Hercegovini komplementarna, po svojoj zapetljanosti, tromosti, nedovoljnosti i nesistematičnosti, entitetsko-kantonalnoj administrativnoj zamršenosti ove zemlje i svim pripadajućim etnonacionalnim, nacionalnoključnim, papazjanijama koje iz dejtonskog okvira zaleđenog rata proizlaze kao nepromjenjiva stvarnost. Podijeljeno na razine države, entiteta i kantona, kulturnjaštvo i njegovo budžetsko dotiranje u odnosu su kao i rogovi u vreći. Novca je svakako iz godine u godinu sve manje, zapuštenost domaćih kulturnih institucija, sveprisutno burazerstvo, stranačko-kadrovičko zaposjedanje upravnih i drugih odbora stvari čine još složenijim i mizernijim. Brojke kažu da je za kulturu i umjetnost u 2022. planirano da Ministarstvo za civilne poslove BiH za sufinanciranje projekata kulture uloži 3 milijuna konvertibilnih maraka, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske za projekte u oblasti kulture u tekućoj godini ima budžet od 1 milijun KM, dok je budžet Federalnog ministarstva kulture i sporta za kulturu 4,8 milijuna KM iz proračuna Federacije BiH", piše više nego kritički Krajišnik.
"Institucije iz godine u godinu strepe, pitanje statusa institucija kulture od državnog značaja kao što su Zemaljski muzej BiH ili Historijski muzej BiH godinama je okamenjen u sporovima, muzejski djelatnici kao i drugi žongliraju ili kucaju na vrata ambasada i drugih nevladinih struktura uz pomoć kojih uglavnom i opstaju. Tridesetogodišnja kulturna stvarnost postdejtonske BiH mučna je i puna propadanja. Činjenica da BiH nema krovno državno ministarstvo kulture, da ono nije izboreno kao nasušan alat za izgradnju postratnog društva i generiranja neke nove paradigme opstanka multietničkog i multikulturalnog društva pod teretom stravičnog rata na savjesti, sama po sebi je bila poraz i jalovo sjeme sanjanog progresa", zaključuje Krajišnik.
"Usprkos planiranome povećanju budžeta Ministarstva kulture i medija Crne Gore za 2023. godinu, on je i dalje ispod jednog postotka u odnosu na budžet Crne Gore", ističe Jelena Kontić iz podgoričkih Vijesti.
"Nacrtom Zakona o budžetu za 2023. godinu, budžet Ministarstva kulture i medija projektiran je na iznos od 25,7 milijuna eura, što je za 5,9 milijuna eura više u odnosu na budžet za tekuću godinu, istaknula je ministrica kulture Maša Vlaović. S obzirom na to da je predviđeni budžet Crne Gore procijenjen na 2,85 milijardi eura, postotak ukupnih izdvajanja za kulturu iznosi 0,9 posto. Crna Gora od 2020. nema nacionalni program razvoja kulture, iako se to kao velik problem redovno izdvaja u stručnoj i laičkoj javnosti", ističe Jelena Kontić.
"U budžetu Republike Srbije za iduću godinu od 17,97 milijardi eura, koji je za milijardu veći od prošlogodišnjeg, iznos za kulturu umanjen je za gotovo tri milijuna eura. Ukupan budžet za kulturu sljedeće godine iznosi 120 milijuna u odnosu na ovogodišnjih 122,87 milijuna eura, što je još dalje od sanjanog jednog postotka za kulturu u odnosu na ukupan budžet. Prošle je godine postotak za kulturu u odnosu na ukupan budžet iznosio 0,72 posto, a ove je 0,66 posto budžeta", ističe Ivana Matijević iz beogradskog Danasa, dakle iz zemlje koja je najveća u regiji te ima najviše stanovnika.
"Za očuvanje kulturnog nasljeđa određeno je 7,9 milijuna eura, za suvremeno umjetničko stvaralaštvo 24,3 milijuna eura, a 2,46 milijuna eura za nacionalne mirovine. Jedno od povećanja koje je znatno jest ono za projekt Prijestolnica kulture Srbije, rađen po uzoru na Europsku prijestolnicu kulture. Izdvajanje od 2,5 milijuna eura dva i pol puta je veće od izdvajanja prošlogodišnjeg budžeta. Učinke i domete tog projekta, nastalog prema ideji aktualne ministrice kulture Maje Gojković, moći ćemo vidjeti tek iduće godine, kada će Čačak službeno postati prva srpska prijestolnica kulture. Ustanovama kulture pripada 76 milijuna eura, od čega kudikamo više onima koje se bave kulturnim nasljeđem od onih koje se bave suvremenim stvaralaštvom. Među projektima s područja kulturnog nasljeđa najviše sredstava pripalo je projektu Belo Brdo Vinča, pa će taj arheološki lokalitet dobiti 2,3 milijuna eura", piše Ivana Matijević.
