Zajednički koncert Ansambla LADO i Ansambla pjesama i plesova "Śląsk" Stanisława Hadyna - dvaju vrhunskih nacionalnih ansambala Poljske i Hrvatske - održat će se u sklopu Śląskove turneje povodom poljskog preuzimanja predsjedanja Vijećem Europske unije u prvih šest mjeseci 2025. godine. Ovaj koncert, u organizaciji Ladovog medijskog partnera Večernjeg lista, predstavlja vrhunac zajedničke suradnje dva iznimna i dugotrajna brenda na prostoru Republike Hrvatske, a treći u nizu koncerata LADO by Večernji održat će se u nedjelju, 30. ožujka 2025. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.
Ansambl pjesama i plesova "Śląsk" publici će predstaviti neke od najljepših poljskih tradicijskih plesova te predstaviti šarenilo svojih narodnih nošnji, dok će LADO izvesti najreprezentativnije točke iz svog bogatog repertoara, kojima će scenski predstaviti plesnu i glazbenu tradiciju te narodne nošnje iz Republike Hrvatske, a Jasna Dročić, voditeljica fundusa i radionice nošnji Ansambla LADO, ispričala nam je nešto više o vizualnom identitetu našeg jedinog profesionalnog folklornog ansambla.
Za početak, valja napomenuti kako Ladov fundus broji preko dvije tisuće raznih kompleta nošnji iz cijele Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Mađarske, Austrije i Letnice od kojih originalnih primjeraka ima preko osamdeset posto. Ostatak fundusa, naglašava Jasna Dročić, sačinjen je od pomno napravljenih replika na temelju originala ili pak muzejskih primjeraka, a jedan od najstarijih odjevnih predmeta Ladova fundusa jest krčka košulja iz 1877. godine, što se može sa sigurnošću reći jer je na košulji izvezena godina izrade, pa čak i inicijali osobe kojoj je pripadala.
Nošnje panonskih krajeva uglavnom su rađene od lana, konoplje, pamuka, svile vune i kože, dok su u dinarskim područjima za gornje slojeve odjeće prevladavale janjeća i ovčja vuna, a donje košulje šivane su od lana ili pak konoplje. U jadranskim područjima odjeća je bila rađena od vune, svile, pamuka i lana te raznih kupovnih tkanina koje su pristizale trgovnom putem cijelog Mediterana, otkriva zatim Jasna Dročić, koja nam je pobliže objasnila i posebnost svake Ladove nošnje koju ćemo 30. ožujka imati prilike vidjeti u Lisinskom.
- Na samom početku koncerta vidjet ćemo nošnje Hrvatske Posavine izrađene od lanenog platna i ukrašene crvenim utkanim ornamentima koji su dopunjeni sitnim detaljima drugih boja. Tu je vidljiv naglašeni crveni ukras koji u potpunosti odgovara slavenskom kolorističkom kanonu, a crvena boja svojom simbolikom upućuje na mladost, veselje, radost, zdravlje - to je boja života, poleta, boja ljubavi, ali naglašava i njenu apotropejsku ulogu, točnije zaštitu od uroka i svake druge nesreće. Nošnja na tom području sastoji se od tri osnovna dijela: od opleća, rubače i zastora. Najstariji tipovi pretežno su imali geometrijske motive da bi ih zatim zamijenila geometrijska stilizacija cvjetnih motiva, a koji se kasnije javljaju kao barokno oblikovane velike ruže. Ta posljednja varijanta ukrasa često nije više ni utkana, nego je navezena svilenom ili vunenom niti na već gotovo domaće platno, zamjenjujući nekadašnju utkanicu izrađenu pretežno pamukom.
- Slijedi koreografija "Baranjski plesovi" u kojoj su prikazane nošnje podravske Baranje. Ovdje ćemo prikazati tzv. starovirsko ruho koje se sastoji od platnene košulje i suknenih dijelova što se opasuju preko košulje. Najstarije košulje su rađene od lanenog platna, a novije od pamučnog. U starovirskoj nošnji Baranje platnena je rubina ukrašena vezom u kojem se jedan određeni motiv ponavlja u nizu, ponekad izvezen naizmjenično u crvenoj, modroj i crnoj boji. Šareni vezeni ukras raspoređen je u prugama niz njedra, niz pleća i na stražnjem dijelu skuta te poprijeko preko ramena, dok su rukavi uzduž pretežno opremljeni uzdužnim prugama bijelog raspleta. U starinskom ruhu rubina se opasuje tkanim širokim pojasom u kojem je na jednoj polovici utkana šara, a zatim se dodaju ostali, obično vuneni dijelovi ruha. Upravo u tim dijelovima, kao i u opremi glave, postoji razlika između nošnje podravske i podunavske Baranje. Osim gustog prugastog tkanja, ovdje susrećemo i ćilimsko tkanje s geometrijskim motivima kao i obilje zoomorfnih likova, pretežno ptica, što su utkane u vuneno tkanje ili izvezene na platnu rubine. To su patke, paunovi ili obične ptice - životinje kojima je nad dekorativnu službu uzdignuta njihova prastara magijska snaga kojom se osigurava plodnost i obilje svega - kaže Jasna Dročić te dodaje kako kao obuća ovdje služe šarene vunene čarape i pletene papuče, odnosno opanci.
Nadolazeća koreografija, "Tanac po Susascu", donosi jednu potpuno novu priču. Narodna nošnja po losinsku sačinjena je od svečanog ruha koje potječe iz 18. stoljeća, no 1920-ih godina, nakon Prvog svjetskog rata, dužina suknje skraćena je na dužinu do pola bedara, po uzoru na građansku modu.
- Susačka nošnja sastoji se od platnene bijele košulje, suknje zvane kamizot na faldice i male svilene ukrašene pregače, tarvijersice. Ispod suknje nose se tri podsuknje – kamizoti, zatim donja podsuknja, suknica rakamana, koja je bogato ukrašena pozamanterijskim vrpcama, te mudande – gaće sa kratkim nogavicama. Na platnenu bijelu košulju, čiji kroj dolazi još iz doba srednjeg vijeka kada su tunike bile nekrojene, oblači se prsluk tzv. bust koji je napravljen od kupovne tkanine crvene i modre boje, a u novije vrijeme na sebi ima i neki uzorak. Bust steže struk i grudi gotovo kao steznik jer se na prsima veže s pet pari malih vrpci tako da se veoma tijesno priljubljuje uz tijelo, a vunena marama slaže se oko vrata, dok se na nogama nose ružičaste kalcete (čarape) pletene od tanke vunice i pustene tanke papuče. U susačkoj nošnji vidljivi su elementi rokoko utjecaja u nošenju leđnog rubca umetnutom ispod kamizota, ukrašavanju pregače raznobojnim svilenim vrpcama, djevojačkom kićenju oglavlja sa brojnim sitnim umjetnim cvjetićima i zvjezdicama te svadbenoj kruni mladenke, dok prsluk bust i nabrane podsuknje pripdaju utjecaju baroka.
- Za kraj koncerta pripremili smo "Primoštensko kolo", a u ovim su nošnjama vidljivi utjecaji mješanja dinarskih i jadranskih značajki ruha. Donja ženska košulja izrađena je od platna, ravnog je kroja sa širokim otvorenim rukavom i ukrašena finom bijelom ručno šivanom čipkom, dok je gornja haljina od fine, vunene, suknene tkanine domaće radinosti, opasana vunenim pojasom. Na takav tip nošnje se nosila svilena pregača od kupovne tkanine, a muška se nošnja u osnovnim sastavnim dijelovima podudara s nošnjom dalmatinskog planinskog zaleđa - objašnjava Jasna Dročić.
Svoje nošnje članovi ansambla zadužuju prije samoga nastupa, a one moraju biti uredne i poravnate, što znači da rubovi haljina i košulja moraju završavati na svim osobama u istoj ravnini. Presvlačenje ovih slojevitih nošnji svakako može biti izazovno, a posebice u vremenu od samo desetak minuta (koliko traje druga izvedba), no članovi LADA već su dobro upoznati s tim procesom.
- Ansambl je podijeljen u dvije ekipe: visoku i nisku. Na početku koncerta obje ekipe su spremne svaka za svoju točku, a dok je jedna ekipa na sceni i pleše, druga se iza scene brzo presvlači za svoju sljedeću točku. Vremena nemaju puno jer koreografije traju od šest do deset minuta i u tom periodu moraju skinuti jednu nošnju i obući drugu, promijeniti obuću, nakit i oglavlje te na scenu ušetati sa velikim osmjehom na licu, bez trunke vidljivog zamora. U tim brzim presvlačenjima nekada dolazi do neočekivanih nezgoda kao što je pucanje vezica na suknjama i hlačama, dugmadi, kožnih vezica na opancima, odljepljivanje đona na cipelama i drugih, a u tim situacijama garderoba mora brzo intervenirati - rekla je Jasna Dročić te dodala kako se sve ženske članice ansambla šminkaju samostalno te su naučene kako napraviti adekvatnu frizuru za odgovarajuću koreografiju.
LADO & ŚLĄSK by Večernji, treći koncert realiziran kroz partnerstvo Ansambla LADO i Večernjeg lista, organiziran je za pretplatnike Večernjeg lista i svu zainteresiranu publiku. Radi se o jedinstvenom umjetničkom doživljaju koji će publici približiti najljepše i reprezentativne koreografije i glazbena djela ovih dvaju nacionalnih profesionalnih folklornih ansambala. Ulaznice za koncert, koji je realiziran uz potporu Ministarstva kulture i nacionalne baštine Republike Poljske, u prodaji su na blagajni KD Vatroslava Lisinskog te putem sustava Ulaznice.hr
