Sutra, na Valentinovo, na dan kada je prije devedeset i pet godina u Splitu rođen Miljenko Smoje, zagrebački Hena com u splitskom će klubu Quasimodo predstaviti knjigu neobjavljenih tekstova tog popularnog pisca, scenarista i publicista.
O knjizi “Judi i beštije” govorit će Ivica Ivanišević, Boris Dežulović, urednica knjige Marina Vujčić i voditeljica tribine Bookvica Patricija Horvat. Dijelove iz Smojinih zapisa čitat će nacionalna prvakinja Zoja Odak. Kako je uopće Hena com došao do neobjavljenih zapisa autora čija je najpopularnija knjiga roman “Kronika o našem malom istu” iz 1971. godine koja je nastala na temelju i danas nevjerojatno rado gledane serije Televizije Zagreb “Naše malo misto”.
– Do rukopisa smo došli zahvaljujući Fjodoru Klariću, fotoreporteru Slobodne Dalmacije, koji je kao nasljednik Lepe Smoje, sređujući ostavštinu obitelji, pronašao taj rukopis i ponudio ga nama. Stupili smo u kontakt i sa Smojinom kćeri, koja je uz Fjodora Klarića nositeljica autorskih prava, te nakon dogovora s njima krenuli u pripremu rukopisa za objavljivanje – kaže urednica knjige, književnica Marina Vujčić. A kako to da je u ostavštini Miljenka Smoje koji je u devedesetima objavljivao i i te kako zapažene tekstove u Feral Tribuneu uopće ostao neki neobjavljeni rukopis?
– Smoje je ove zapise, kao „ratnu kroniku Malog mista“, pisao 1991. i 1992. godine, u Supetru i Pisku. Nekoliko mjeseci ranije otišao je u mirovinu pa nije bilo „novinske adrese“ na koju je isporučivao tekstove. Pisao ih je za sebe, kao neku vrstu dnevnika, u vrijeme kad je bio u nemilosti medija. Umro je 1995. godine. Nije mi poznato je li nekome nudio rukopis za života – ali ostao je neobjavljen, iako u prvom poglavlju sam piše da će ga ponuditi izdavaču:
„Prvi put u životu vazeja san duži odmor. I za novine ništa ne pišen. Skoro četiri miseca grickan ušteđevinu, študiran nove situacije, činin škicete, skupjan materijal za ratnu kroniku Maloga mista. Ako me Bog bude čuva, a ja ću ga svin silan poduprit, i dočekan li Oslobođenje naše Ervaske, Demokraciju, Pravni sistem i Slobodni svit, omar ću rukopis ponudit izdavaču” – citira Marina Vujčić Smojine riječi. Ukoričeni rukopis vjerojatno će izazvati veliki interes čitatelja. A što ona kao urednica knjige misli o vrijednostima Smojina teksta?
– “Judi i beštije” vrijedan su dokument jedne tužne epohe i potresno (satirično) svjedočanstvo o vremenu u kojem su se rat i sila ideologije upleli u male, privatne živote kakve smo dotad poznavali – kaže Marina Vujčić.
Znači, 1991. i Smoje bi bacija atomsku bombu na Terazije? Ma vidi preokreta, zabavno je gledati Jugoslovene kako se koprcaju u člancima nakon tog nemilog otkrića.