Hrvatski glazbeni zavod od odlaska Muzičke akademije 2014. godine na novu lokaciju na Trgu Republike Hrvatske, koja je kod njih bila u podstanarstvu za oko pola milijuna kuna godišnje, u nezavidnoj je financijskoj situaciji.
Novi ravantelj Niko Đurić, izabran u veljači ove godine, kaže da na sve načine pokušava pronaći nove izvore financiranja jer ustanovi koja već gotovo 200 godina njeguje amatersko glazbeno stvaralaštvo prijeti propast.
Đurić ističe da Zavod već stvara gubitke od 300.000 kuna godišnje, no kada je počeo tražiti financijska rješenja u lipnju ove godine kolege iz ravnateljstva optužile su ga da želi prodati povijesnu zgradu Zavoda na atraktivnoj lokaciji u Gundulićevoj ulici u centru Zagreba. Đurić je tada demantirao da je riječ o prodaji zgrade nego da se propitkuje interes za eventualni najam, koncesiju ili strateškog partnera. Ravnatelj Đurić sada u razgovoru za Večernji list ističe da je Glazbenom zavodu hitno potrebno da pronađe koncesionara, ali i optužuje bivše vodstvo Zavoda da se o toj ustanovi nije brinulo marom dobrog gospodara.
– U Statut Zavoda još 1997. godine stavili da se nekretnine Zavoda, dakle dvije zgrade u Gundulićevoj, ne smiju prodavati. A da u slučaju likvidacije, odnosno stečaja Zavoda nekretnine, koje prema procjenama vrijede 35 milijuna kuna, prelaze u vlasništvo HAZU-a. Dakle, po svemu su Zavod tjerali u stečaj, umjesto da su se pobrinuli pronaći financijsko rješenje, i priželjkivali su nacionalizaciju nekretnina. Iako su tom zabranom prodaje nekretnina tobože štitili nekretnine Zavoda, zapravo su sustavno upropaštavali Zavod i doveli ga do ove situacije – optužuje Đurić.
On je i s Anom Lederer, zagrebačkom pročelnicom za kulturu, uoči godišnjih odmora održao sastanak tražeći milijun kuna potpore Grada Zagreba, kao premosnicu za financijske probleme, ali tvrdi da pomoć Grada nije dobio. Zavod, navodi Đurić, financijski nije u stanju obnavljati svoje prostorije (u dvije zgrade na adresi Gundulićeva 6 i 6a imaju oko 700 kvadrata) koje su vremenom dotrajale i koje zbog takvog stanja gube moguće podstanare.
– Najbolje bi bilo kada bismo uspjeli pronaći koncesionara ili strateškog partnera jer bi Glazbeni zavod ostao vlasnik, a financijski bi nam bilo omogućeno da nastavimo održavati koncerte i voditi svoje ansamble. O prodaji naših nekretnina baš nikada nije bilo govora – tvrdi Niko Đurić.
O iznajmljivanju dijela prostorija Zavoda, Đurić je razgovarao s državnom gencijom za promicanje kulture ”Kultura nova”, ali dogovor (još) nije postignut jer je, kako nam je rekao, s obzirom na loše stanje prostorija ponuđena preniska cijena. Kada je riječ o ugovoru o najmu s jednim plesnim ansamblom, on umalo nije sklopljen zbog dotrajalog parketa, koji je lako mogao biti popravljen.
- To sve svjedoči o razini nemara bivših vodstava prema našim nekretninama - rekao je Đurić.
U studenom će se u Glazbenom zavodu provesti novi izbori jer je Đurić postao ravnatelj nakon ostavke bivšeg čelnog čovjeka. Zavod je osnovan kao društvo ljubitelja glazbe još 1827. godine, navode na svojim web stranicama, a među osnivačima Hrvatskoga glazbenog zavoda bio je Georg (Juraj) Karl Wisner von Morgenstern, tada najškolovaniji glazbenik i nositelj glazbenog života Zagreba. Prvi koncert, na kojem je nastupio Društveni orkestar koji su činili članovi društva, održan je je 18. travnja 1827. u dvorani tadašnje Kraljevske akademije, danas Gornjogradske gimnazije na Katarininu trgu.
Taj se datum smatra početkom rada društva i obilježava se kao Dan Hrvatskoga glazbenog zavoda. Uz Društveni orkestar te Društveni jazz orkestar, osnovana su još dva ansambla Glazbenog zavoda: i to 2006. Društveni komorni ansambl te 2008. Društveni zbor. Zgrade u Gundulićevoj Zavod je dobio 1876. godine, a 1895. podigao je još jednu s manjom koncertnom dvoranom za glazbenu školu.
