Glazbena pedagoginja, pijanistica i utemeljiteljica Piano Loop festivala Vanesa Kleva nedavno je na javnom natječaju izabrana za ravnateljicu Hrvatskog doma na mandat od četiri godine. Splićani koji vole klasičnu glazbu, a poglavito oni koji se njome bave, reći će kako je u fotelju u obnovljenom zdanju u Tomčićevoj ulici zasjela stručna i obrazovana osoba koju nakon ravnateljevanja neće čekati mjesto u Glazbenoj školi Josipa Hatzea, u kojoj je do neki dan bila zaposlena. Vrlo ambiciozno i detaljno krenula je u realizaciju svog programa rada, koji sadrži sedamdesetak stranica.
Za početak, što će biti s Piano Loop festivalom s obzirom na to da će neki vjerojatno prigovoriti da ste u sukobu interesa?
Nedvojbeno je da je Piano Loop festival napravio značajne stvari i pozicionirao Split na svjetsku kartu. Kroz njega su prošli veliki pijanisti, svjetska glazbena imena kao što su Ivo Pogorelić, Mikhail Pletnev, Kemal Gekić, Aljoša Jurinić, Nikolaj Luganski... Tijekom desetogodišnjeg rada surađivala sam s Muzejom grada, Galerijom umjetnina, Galerijom Meštrović i, otkad su dobili vrijedan klavir, ponajviše s Hrvatskim domom. Bitno je istaknuti da udruga Piano projekt organizira Piano Loop festival i ja odstupam s mjesta predsjednice. Piano Loop festival nastavlja rad s novom osobom i nadalje će imati zimsku i ljetnu akademiju, na koje se vežu seminari i koncerti, a uz klavir, u priču smo uključili violončelo, saksofon i operno pjevanje.
Što vas je zateklo u Hrvatskom domu, ima li dovoljno kadrova za ostvarenje onoga što namjeravate učiniti?
Već sam zatražila izradu sistematizacije radnih mjesta jer nas je samo četvero zaposlenih i čekam odobrenje Grada. Nužna su nam barem dva radna mjesta, za tehniku i administraciju.
Stupili ste na dužnost kad je sezona praktično pripremljena. Jeste li i na što mogli utjecati, jeste li što promijenili?
Da, sezona je već bila prijavljena najesen, napravila sam preinaku u dva programa. U travnju bi trebali nastupiti Muški vokalni sastav A Filetta, Ansambl Dialogos, Vokalni sastav Kantaduri, održat će se Dani flaute i Večer francuske šansone, a planiran je i nastup Tamara Obrovac Quarteta. U svibnju nam dolazi pijanistica Diana Cooper, a predviđen je i Sax weekend. U lipnju je Academia del piacere i Darija Auguštan.
Uvest ćete brojne novine, mnogo toga planirate za iduću sezonu?
Sezona će biti definirana u nekoliko ciklusa, a glavni je svakako ciklus klasične glazbe, koji je diferenciran kroz tri podciklusa: suvremene, stare i glazbe hrvatskih, odnosno splitskih autora. Uvodim ciklus jazza, a novost je i što će od sljedeće sezone u Hrvatskom domu jednom tjedno biti koncerti. Do sada su bili dva puta mjesečno. Četvrtkom će se održavati koncerti klasične glazbe, a petkom jazz. U tzv. off programu bit će pop rocka, šansona i sličnih događanja. Uvodimo i termin posezone, kada će se u već klasičnim terminima održavati MAG festival i Piano Loop festival. Umjesto u lipnju, kao što je bilo do sada, Split at Night organizirat će se u rujnu, kada ćemo u Hrvatskom domu prirediti i otvorenje 2. Međunarodnog festivala folklora. Dakle, to su četiri festivala u posezoni, od sredine kolovoza do početka listopada, a prava sezona bit će od 1. listopada do 1. srpnja. Planiram i Split Art konferenciju, u pregovorima sam s Filozofskim fakultetom. Obuhvatit će mnogo toga, od izvedbene umjetnosti preko znanstvenog, kognitivne muzikologije, etnomuzikologije do razvoja publike u kulturi.
Posebno zagovarate potrebu razvoja buduće publike, odgajanje uz kulturu i za kulturu, od vrtića pa nadalje?
To mi je jako važno, to mi je cilj. Stvarati programe za djecu predškolske dobi, ali i osnovce i srednjoškolce. S Gradskim kazalištem lutaka namjeravam ostvariti projekt “Mala opera” za predškolce i niže razrede osnovne škola s popratnim radionicama. Planiram i program radnog naziva “Kod Jakova na glazbeni” koji će pratiti ishode učenja predmeta glazbeni odgoj po školama i djecu učiti kulturi ponašanja u koncertnoj dvorani. U suradnji s Gradskim kazalištem lutaka, Gradskim kazalištem mladih i HNK u Splitu planiram “Dječji glazbeni pokaz”, koji bi bio naš prepoznatljiv proizvod.
U aktualnu sezonu Hrvatskog doma ubacili ste još dva programa. Koja?
Gostovat će nam Lado, točnije sedam njegovih pjevačica, i Borna Šercar 25. svibnja. Bit će to Jazziana Croatica, dok u travnju nastupa i J. R. August. U Hrvatskom domu planiram i ciklus filmske glazbe, a sezonu ćemo, kako sada stvari stoje, završiti Međunarodnim danom glazbe 21. lipnja. Početkom svibnja dolazi Stefan Milenković, koji će odraditi i seminar za djecu Glazbene škole Josipa Hatzea. Dobila sam potvrdu da će nastupe u našoj koncertnoj dvorani imati Saša Majstorović, trubač, kritičar i skladatelj Davor Križić, gitarist Davor Doležal, Mimika orkestra. Razvijat ćemo nove programe s Umjetničkom akademijom u Splitu i Studentskim zborom i tu ćemo suradnju širiti. Planiramo zajedničke izložbe slika, plakata i slično te stvaranje mogućnosti da njihovi studenti, budući glumci mogu u Hrvatskom domu izvoditi predstave. Inače ćemo poticati suradnju s našim ljudima. Jako mi je bitan aspekt jačanja splitskih glazbenika i autora uopće.
Tko nam od vrhunskih umjetnika dolazi u sljedećoj koncertnoj sezoni?
U pregovorima sam s Lucasom Vondračekom, Mirelom Ivičević, Kajanom Pačko, Varaždinskim komornim orkestrom, Zagrebačkim solistima, Cantus ansamblom, Kvartetom Tartini s Monikom Leskovar, s jednim od najvećih saksofonista Claudeom Delangleom...
Želite oformiti i posebnu platformu na kojoj bi se vodio kalendar događanja?
Grad mora prepoznati tu ideju, a Hrvatski dom mora preuzeti koordiniranje. Nadam se da će se i to ostvariti. Ova ustanova mora preuzeti ulogu koncertne direkcije i skrbiti o svim glazbenim aktivnostima u Splitu, o događanjima, pa i festivalima, te stvoriti mrežu suradnje s Glazbenom školom, Glazbenom unijom, UMAS-om... To je dugoročan cilj, a sve radi izgradnje stabilne publike u Splitu koja bi pridonijela stabilnoj sceni, ne samo institucionalnoj nego i nezavisnoj. Hrvatski dom želi biti generator kulturnog razvoja grada i primjer suvremene organizacije koja prati trendove i modele svjetske kulturne i kreativne industrije. Jer, budućnost Splita i njegove uže i šire regije ovisi o kvalitativnim i kvantitativnim umrežavanjima kulturne infrastrukture.
