Sveučilišna profesorica i književnica Andrea Zlatar volonterski vodi zagrebačku kulturu kao članica Poglavarstva.
U Zagrebu sto godina nije izgrađeno novo kazalište niti je sto godina izgrađen novi muzej, a stara kazališta su u lošem stanju, primjerice HNK. Hoće li metropola dobiti koji novi kapitalni objekt, osim zgrade Muzeja za suvremenu umjetnost koja se navodno počinje graditi ovih dana?
- Gradnja nove zgrade Opere - ako je moguće, u prostoru blizu novog Muzeja suvremene umjetnosti - čini se prioritetom u gradnji kapitalnih objekata u kulturi. Mislim da bi uz Operu i Muzej trebalo smjestiti kampus umjetničkih akademija i tako zaokružiti jednu kulturnu i edukativnu cjelinu za Novi Zagreb. Adaptacija objekata ranoindustrijske moderne arhitekture, poput Paromlina i Badela, godinama je već obveza grada, i njihova prenamjena trebala bi slijediti primjere velikih europskih gradova - što znači multifunkcionalne prostore namijenjene kulturi i javnim potrebama građana. Ali, dok za kapitalne objekte odluke i financijska rješenja ne mogu biti doneseni u kratkom vremenu, Grad u ovom trenutku radi na nizu manjih objekata koji su od velike važnosti - dovršava se Zagrebačko kazalište lutaka i dvorana u Travnom, a dvorane u Sesvetama, Dubravi i Prečkom, kao i kinodvorane Lika i Apolo u proračunu su za 2004. godinu. Te projekte ne valja podcjenjivati u odnosu na "kapitalne", jer je izgradnja kulturne infrastrukture u naseljima udaljenijima od centra od presudne važnosti za razvoj kulture: upravo lokalni centri omogućuju visoku participaciju građana u kulturnim djelatnostima.
Hoće li grad platiti dugove HNK od nekoliko milijuna kuna za što ga tereti državna revizija?
- U financiranju HNK već se godinama ponavlja isti problem: novac koji se planira i za koji se i Grad i Ministarstvo obvezuju ugovorom, na kraju godine nije dostatan za pokriće svih troškova. Stav Grada je vrlo jasan: mi u potpunosti izvršavamo ugovorne obveze, a na osnivaču - Ministarstvu kulture obveza je unaprijed i realno planirati troškove HNK jer se proračun Grada donosi nekoliko mjeseci prije državnoga. Sve nastale razlike uvijek se mogu riješiti aneksom ugovora, ali je to pitanje kontinuiranog dogovaranja a ne paušalnih optužbi i ucjenjivanja Grada "da je dužan".
Pokrenuli ste festival filma i svjetskog kazališta. Podržavate li time festivalsko poimanje kulture?
- "Festivalsko poimanje kulture" pretpostavljam da znači preferiranje festivala u odnosu na redovitu djelatnost kulture, što nema veze s aktualnom kulturnom politikom u Gradu, koja se prvenstveno brine za uspostavu ravnopravnog odnosa svih kulturnih subjekata, i ustanova i nezavisnih. Pokretanje ova dva festivala nije oštetilo redovitu djelatnost ni u financijskom smislu, a u estetskom mislim da može biti samo korisno imati priliku vidjeti što se zbiva u međunarodnom kulturnom kontekstu. Prepune dvorane, pozitivne reakcije publike dokaz su da nismo pogriješili u procjeni da su ta dva nova festivala itekako potrebna gradu. I konkretno, i u simboličkom smislu, da se Zagreb jasnije upiše na kartu europskih kulturnih metropola.
Je li Gradski ured za kulturu doista stvar HNS-a?
- Činjenica je da sam u Gradsko poglavarstvo došla kao nestranačka osoba u kvoti HNS-ovih mjesta. Grad vode, kao što znate, dvije stranke u koaliciji, SDP i HNS, i gradski uredi ne vode nikakvu zasebnu stranačku politiku. Kulturna politika grada u skladu je i s državnom kulturnom politikom, a ono što je posebnost našega Ureda u ove dvije godine to je inzistiranje na realizaciji vidljivih projekata, koji su rađeni na korist svih građana. Vrlo smo brzo shvatili da je "imati dobru ideju" manji dio posla - kako realizirati projekt nešto je po čemu se procijenjuje efikasnost upravljanja gradom.
Od Exata 51 i Novih tendencija ili uspjeha Zagrebačke škole animiranog filma prošlo je puno vremena. Čime je danas Zagreb konkurentan svijetu?
- Zagreb je itekako konkurentan u svijetu umjetnosti: to sada nisu "škole" i pokreti, nego izuzetni pojedinci koji visoko kotiraju i mogu izdržati sve estetske kriterije. Stavit ću naglasak na nekoliko projekata generacija koje su sada u usponu: naši videoumjetnici i multimedijalni performeri, od Sanje Iveković do WeekendArta Aleksandra Batiste Ilića i Ivane Keser, umjetnički dizajneri, dokumentarci iz Factumove radionice, animacija i e-izdavaštvo Naklade Bulaja, Irma Omerzo i drugi plesači i koreografi... svi oni i mnogi drugi zauzimaju važne pozicije na europskim i svjetskim smotrama, dobivaju nagrade i priznanja.
Denis Derk
