VUČEDOLSKA KULTURA

Prva europska bronca, prvi indoeuropski kalendar - otkrivamo život prastanovnika istočne Hrvatske

Vučedolska kultura
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
1/4
10.02.2023.
u 10:17

Ovu nedjelju 12. veljače ne propustite Večernjakov veliki specijal „Vučedolska kultura“ na 132 stranice

Na spomen Vučedolske kulture gotovo svi će se sjetiti Vučedolske golubice koja je simbol jedne od najjačih civilizacija u povijesti. No jeste li znali da su Vučedolci proizveli prvu europsku broncu, prvu serijsku proizvodnju metala, i imali prvi indoeuropski kalendar? Također u njihovoj ostavštini arheolozi nalaze i najstariji iščitani datum u svjetskoj prapovijesti. Uz to Vučedolci su prvi radili obuću i za lijevu i desnu nogu, a vučedolske simbole na terinama smatramo i uvodom u pisanu povijest Europe.

Foto: Vučedol secrets

S obzirom na to da je istraženo tek deset posto vučedolskog arheološkog nalazišta još je cijeli niz spoznaja koje tek treba otkriti, a tim važnije je potaknuti interes za ovako jakom civilizacijom koja je nekoć bila dijelom hrvatskog prostora. Specijal je nastao u suradnji s Muzejem Vučedolske kulture i cijelim nizom znanstvenih suradnika predvođenih autoritetom za tu temu dr.sc. Aleksandrom Durmanom koji Vučedol istražuje više od 40 godina.

Foto: Vučedol secrets

Ovu nedjelju 12. veljače zaronite u daleku povijest, 3000 godina prije Krista, u vrijeme dolaska Vučedolaca na područje istočne Slavonije i Srijema i otkrijte povijesno bogatstvo Vučedolske kulture. Na 132 stranice donosimo zaokruženu sliku tog prvog indoeuropskog kulturnog buma, istražujemo DNK Vučedolaca, podrijetlo njihova imena, područja na koja su se širili, organizaciju i stil života, društvene i gospodarske dosege, a nalazimo i vezu između Vučedola i Troje. Potražite specijal „Vučedolska kultura“ na svim kioscima uz Večernji za 2,39 € (18 kn).

DNK analiza Vučedolaca - koliko su prosječno živjeli, visina, izgled, najčešći uzroci smrti. Analizom DNK kostiju Vučedolaca pokazalo se da su bliži nama danas nego svojim prethodnicima nađenim u starijim slojevima zemlje

Naselja i organizacija naselja - Vučedolci su prva prapovijesna kultura koja spaja prostor Dunava s Jadranom, a u samom Vučedolu živjelo je oko 3000 ljudi, što u današnjim uvjetima odgovara gradu veličine Londona

Gospodarstvo i društvena organizacija - Vučedolci su stočarski narod koji je doveo konje u ovaj dio Europe, koristili su prva kola s četiri kotača, a proizvodnja bakrenih predmeta dovodi do raslojavanja društva i izdvajanja povlaštenog sloja

Keramika - Vučedolska keramika ukrašena je prvim slikovnim pismom Europe, izrađivali su više od 25 vrsta posuda i imali prve profesionalne lončare. Ljepota keramike bila je povod opasnoj teoriji o Vučedolcima kao precima germanskih naroda pa su u vihoru Drugog svjetskog rata svi vučedolski nalazi umalo završili u rukama nacista

Foto: Davor Javorović/ PIXSELL

Znate li da je čuvena Vučedolska golubica u početku držana za kokoš, no istina je da je riječ o jarebici, a šamanima je služila kao ritualna posuda za halucinogena sredstva

Metalurgija - Vučedolci su proizveli prvu europsku broncu i donijeli je u Troju te prvi uveli serijsku proizvodnju metalnih sjekira

Vučedolci su imali prvi Indoeuropski kalendar temeljen na položaju zvijezda i precizno bilježili izmjenu četiri godišnja doba

Bez omalovažavanja zasluga matematičkog genija Pitagore koji je živio u 6. stoljeću prije Krista, dakle puno kasnije od Vučedolaca, istražili smo bi li bilo pravednije da se Pitagorin poučak naziva – Vučedolskim poučkom

Kako su, zašto i kome Vučedolci prinosili ljudske žrtve?

Vučedolci su doslovno stvorili modu, proizvodili su šest vrsta obuće i prvi razlikovali desnu i lijevu cipelu

Jesu li i s kim su ratovali, je li vladao matrijarhat ili patrijarhat te kako su nestali s povijesne pozornice?

Ključne riječi

Komentara 1

ZZ
Zvir Zvirek
17:32 11.02.2023.

Vučedolska kultura nije nigdar bila delom hrvatskoga prestora, kajti unda Hrvatje nesu postojali. Vučedolska kultura se razvila v prestoru koteri je vnogo jezero let kesneše delom vu tem kaj denes zovu Hrvatska.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije