Pravnica Ileana Jurin Bakotić od 1. siječnja obnaša dužnost ravnateljice Lada, nacionalnog ansambla narodnih plesova i pjesama koji ove godine slavi sedamdeseti rođendan.
Kako će Lado proslaviti jubilej?
Sezonu smo započeli u veljači otvaranjem izložbe fotografija LADO / RELJEFI / TRAGOVI u MUO u Zagrebu. Izložba je već gostovala u Bjelovaru, a 18. travnja bit će izložena u Rijeci. Plod je inicijative bivšeg ravnatelja Krešimira Dabe, a izložene su fotografije Petre Slobodnjak koja već tri godine prati sve aktivnosti ansambla. Okosnica ove sezone novi je program umjetničkog voditelja Andrije Ivančana „Neka sjaji sunce svima“ koji je prvi put u povijesti Lada u cijelosti posvećen plesovima, pjesmama i običajima Hrvata izvan domovine. Plesnu sezonu započinjemo 26. travnja u Zadru, a 28. travnja smo u Molvama. U svibnju planiramo koncert u Lisinskom za pretplatnike Večernjeg lista kojim ćemo proslaviti naše okrugle rođendane. U lipnju nas očekuje i koncert na otvorenoj pozornici u Opatiji te koncert u Zagrebu koji će se održati na Trgu kralja Tomislava i bit će poklon građanima na Dan državnosti 25. lipnja.
Sada traju korizmeni koncerti?
Već smo održali koncerte pod ravnanjem Bojana Pogrmilovića u nacionalnim svetištima u Mariji Bistrici i na Trsatu, a slijede nastupi u crkvi sv. Blaža u Zagrebu te u Slavonskom Brodu i Garčinu. Na Uskrsni ponedjeljak Ladarice će uz četiri instrumentalista nastupiti na Trgu bana Jelačića.
Što će biti vrhunac proslave?
U suradnji s redateljem Nebojšom Slijepčevićem započeto je snimanje dokumentarnog filma iz perspektive umjetnika čija se premijera očekuje krajem godine. Tu su i koncerti s antologijskim programom koji će se održavati u studenome u Lisinskom i HNK u Zagrebu, ali i u drugim gradovima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Hoćete li nastaviti suradnju sa stranim nacionalnim ansamblima?
I ove godine u planu je zajednički nastup s Ansamblom narodnih igara i pesama Srbije Kolo tijekom održavanja Ethno summita u Užicu u listopadu te zajednički koncert s Mađarskim državnim narodnim ansamblom Mane 14. lipnja u Budimpešti.
Danas je skupo organizirati koncerte u inozemstvu. Kako gledate na taj problem?
Suradnja s inozemnim nacionalnim ansamblima je način gdje jedni drugima pomažemo u organiziranju takvih nastupa. Kada govorimo o organizaciji cjelovečernjih plesnih nastupa za koje su inozemni agenti najzainteresiraniji, potrebno je naglasiti da na put odlazi šezdeset umjetnika i gotovo dvije tone opreme te je realizacija takvih turneja financijski iznimno zahtjevna. No cilj nam je i dalje pozicionirati se na svjetskom tržištu, s time da ćemo se ove godine orijentirati na ono europsko. Tako planiramo kraća gostovanja u Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji, Turskoj i Njemačkoj. Sljedeće godine, kada Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, češće ćemo predstavljati hrvatsku tradicijsku kulturu i u Europi.
Kakav je interes susjednih zemalja u kojima žive Hrvati za nastup Lada?
Često dobivamo upite naših iseljenika kada ćemo posjetiti gradove i države u kojima žive. Sigurni smo da će naše planirane koncerte u Budimpešti, Subotici i Münchenu posjetiti i hrvatski iseljenici.
Kako ćete pomoći da Lado bude što primjetniji ljudima u Hrvatskoj?
Važno je surađivati s drugim kulturnim institucijama pa će Drama HNK u Ladovoj dvorani izvesti predstavu „Tri sestre“ u režiji Bobe Jelčića. Naša zadaća je širiti svijest o bogatstvu naše tradicijske kulture i baštine ne samo kroz održavanje koncerata već nam je želja to činiti i kroz edukaciju djece, mladih, odgojitelja i nastavnika. Na tome već radimo u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Gradskim uredom za kulturu. Pripremamo radionice za odgojitelje povodom obilježavanja Dana vrtića, a tu su i naše plesne, vokalne i radionice tradicijskih glazbala te nastupi za djecu.
Kakav je interes za koncerte Lada?
Dvorane na našim koncertima gotovo su uvijek dupkom pune. Drago mi je primijetiti da u posljednje vrijeme jača interes mlađe publike. Kao da se danas sve više shvaća da je hrvatski folklor beskrajno bogat i nepresušna inspiracija mnogim umjetnicima u različitim granama umjetnosti.
Mislite li da bi Lado trebao imati više radnih mjesta jer se radi o izuzetno teškom poslu koji se može usporediti s nacionalnim sportskim reprezentacijama?
Svakako. Ladovi plesači su istovremeno i pjevači i po tome smo poznati i jedinstveni u svijetu. Biti odjeven u nošnju tešku i do nekoliko kilograma i u isto vrijeme plesati i pjevati fizički je jako naporno. Ansambl Lado je javna ustanova u kulturi te je zapošljavanje umjetnika definirano određenim propisima. Unazad zadnjih nekoliko godina ansambl se pomladio zbog odlaska naših umjetnika u zasluženu mirovinu. Smatram da je potrebno još raditi na poboljšanju zakonskog okvira kako bi se sačuvalo dostojanstvo umjetnika, ali i omogućilo lakše poslovanje ustanove.
A kakav je interes za audicije Lada?
Kao pravnica sudjelovala sam na gotovo svim audicijama u posljednjih pet godina. Kako naše audicijsko povjerenstvo, koje čine umjetnički voditelj, dirigent i plesni voditelji, traži istu kvalitetu i plesnog i vokalnog iskustva, audicija je iznimno zahtjevna. Na audicije se prijavi četrdesetak kandidata i kandidatkinja iz čega zaključujemo da interes postoji.
Je li vam se javio neki stranac?
Nedavno su se na audiciju prijavile kandidatkinje koje nemaju hrvatsko podrijetlo, ali žive u Hrvatskoj. Za sada još nismo imali strane državljane zaposlene u ansamblu.
Lado surađuje s Kolom koje će dobiti svoju zgradu u Beogradu?
Čestitam im na tome. Potrebno je da nacionalni ansambl posjeduje vlastitu izvedbenu dvoranu što znatno olakšava svakodnevni rad i organizaciju koncerata i drugih događanja. Takvu dvoranu zaslužuje i Ansambl Lado koji od osnutka djeluje u divnim prostorijama u središtu Zagreba, no naravno – puno bi nam značilo imati veći i opremljeniji izvedbeni prostor.
