“Odgovoran si sebi i promjenjivim zakonima svoje umjetnosti. Nisi odgovoran prema trećim osobama. Ako su ti jadranska ljetna krstarenja ganula dušu, ako se oko ispunilo nezaboravnim vizurama, ako ti je ruka sve to vrijeme bilježila, zapisivala, crtala, umakala kist ili pero u more, vino ili boje, ako te vodio zanos i ako je u tome zanosu bilo čak i evokacija na davne dane – tvoja je dužnost da se tome odazoveš. Ne brini za ostale: oni su, ionako, samo promatrači”, rekao je svojedobno Edo Murtić. Pa iako fizički više nije prisutan, upravo duh tih njegovih riječi o važnosti pojma “umjetnički ostati svoj” preplavit će svakoga tko se ovih dana uputi u HDLU na upravo otvorenu izložbu “Murtić100” kojom se slavi stota godišnjica slikarova rođenja (Velika Pisanica, 4. svibnja 1921. – Zagreb, 2. siječnja 2005.)
Raskošna i velika izložba, raskošne i velike karijere. Po riječima stručnjaka i Murtićeve obitelji možda njegova najbolja do sada, a za života ih nije imao malo - više od tristo samostalnih. Interes za Murtićem i dalje je golem. Svjedočio je tome i red ispred Meštrovićeva paviljona na otvorenju koje je, ako se to uopće smije primijetiti u vrijeme pandemije, bilo prilično raskošno i brojem posjetitelja. Gotovo da ste stekli dojam starog normalnog. Naravno, uz obvezne maske, poštovanje epidemioloških mjera i zaštitare koji su pomno propuštali kontrolirani broj ljudi u prostor.
Izloženo je sto radova, oko 90 posto njih iz Fondacije Murtić, nekoliko slika iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i MSU-a, a nešto i iz privatnih kolekcija. Tu je jako važno napomenuti da, bez obzira na to što su predstavljene sve etape Murtićeva rada, njegovo slikarstvo od 1941. do 2004. godine, i sve likovne discipline u kojima je djelovao i bio majstor, a to su doslovno sve, izložba se ipak ne smatra retrospektivom. Kako je napomenuo njen autor Branko Franceschi, cilj je bio iskoristiti ono što Meštrovićev paviljon svojom arhitekturom omogućuje, a to je napraviti svečarsku izložbu koja će proslaviti sve ono što je Murtić predstavljao – neusporedivu energiju, ekspresivnu, snažnu gestu, snažan kolorit i slobodu umjetničkog stvaralaštva kao princip od kojeg nije odstupio ni jednog trenutka svoje bogate karijere.
– Na izložbi je vidljiva i promjena njegove slikarske paradigme, svakih od pet do deset godina ona se gotovo iz korijena mijenjala. Murtić je toliko veliko ime da su za njega svi čuli, i premda svi mi imamo u glavi svatko svoju ideju što je to njegovo slikarstvo i ona se najčešće vezuje za njegovu fazu 60-ih i 70-ih godina kada su mu gesta i boja otišli u čistu formu, ova izložba nam pokazuje da je on puno raznovrsniji umjetnik nego što svi misle. To su nam omogućile i te velike dvorane Meštrovićeva paviljona u koji, kad uđete, već u jednom pogledu možete vidjeti svu tu povijest njegova stvaralaštva – kaže Franceschi.
Na samom ulazu, u Galeriji Bačva, postavljeno je ono po čemu najviše poznajemo i volimo Murtića, ta njegova energija koja se manifestira kroz slobodnu gestu i otvorenu paletu boja. Tu su njegove ikoničke slike svih faza i velikih formata postavljene u nizovima na crnom zidu.
– U gornjoj Galeriji PM, vertikalno povezanoj s Bačvom, potpuno je drugi svijet. Tamo je Murtić predstavljen ciklusima “Oči straha” iz 80-ih i “Kadaver”, koji čine crteži na papiru nastali 90-ih godina, a na kojima on pokazuje svoju zabrinutost. U pitanju su slike egzistencijalne tjeskobe koje su pokazale koliko je kao umjetnik osjećao to nadolazeće ratno zlo koje je poslije kao svjedok izvodio u crtežima “Kadavera”. Ta dva ciklusa sada su prvi put spojena u jedan niz koji djeluje gotovo kao stroj smrti. To su kompozicije koje imaju strahovitu univerzalnu poruku. Naravno da smo ih mi u 90-im godinama tumačili kao kritiku onih koji su se pojavljivali kao bogovi rata i koji su zapravo na izvjestan način upravljali tim vojskama nasilja i smrti. To je ovdje pretočeno u likovni jezik koji ima jako puno veze s plesom smrti, slavnim srednjovjekovnim motivom koji je iskazivao nemoć pojedinca u tom aparatu i povijesnoj situaciji – objašnjava Franceschi. To su Murtićevi aktivistički ciklusi antiratne tematike koje je kao sudionik NOB-a i preživljenog Domovinskog rata bio itekako svjestan. U Prstenu su pak predstavljene sve Murtićeve likovne discipline u kojima je djelovao bilo da je riječ o gvašu, impresivnoj keramici i emajlu bilo mozaiku i grafičkim mapama. Njegovi radovi tijekom godina izvedeni u vanjskom prostoru i javnim institucijama poput primjerice zagrebačke Kockice, hotelima, crkvama, poštama i ostalim prostorima na kojima je radio, pokazani su u 20-minutnoj, šesterokanalnoj videoinstalaciji Ivana Marušića Klifa koja predstavlja animaciju dokumentacije tih radova.
– U najvećoj izložbenoj galeriji Prstena referirali smo se na odnos apstrakcije i figuracije koji je u Murtićevu radu imao strahovite amplitude. Jedno je obogaćivalo drugo i to je na primjeru njegova rada povijest slikarstva druge polovice 20. stoljeća – kaže Franceschi.
Tu je i “Doživljaj Amerike” kojim Murtić “uvodi ideju apstraktne umjetnosti u domaću javnost, ali i predstavlja društvo koje je tada joj bilo ideološki protivnik – Ameriku u naponu svoje uloge vođe slobodnog svijeta”. Taj ciklus i njegove izložbe 1953. među prvim su izložbama apstrakcije u komunističkom svijetu. Izložena je tu i grafička mapa “Jama” nastala na temelju poeme I. G. Kovačića koju je Murtić s Pricom oslikao u partizanima, a poslije je taj rad pohvalio i sam Picasso. Navedenom je suprotstavljeno nekoliko njegovih ranih figuracija poput “Uličnih demonstracija” iz 1950. ili “Brodova u luci”.
– Meštrovićev paviljon, koliko god bio velik i dragocjen kao najspektakularniji zagrebački prostor koji omogućava ovakav način predstavljanja gigantskog opusa, opet je nedovoljno velik da bi se napravila studijska pa čak i kritička retrospektiva Murtića. Premda i ova izložba ima te elemente – napomenuo je Franceschi. Samo otvorenje nisu propustili ni predsjednik Zoran Milanović, bivši predsjednici Ivo Josipović i Stipe Masić, Vojko Obersnel, Asim Kurjak, povjesničar Ivo Goldstein... Izložba je otvorena do 18. srpnja
To je autentični Hrvat koji je svojim djelom mijenjao svijet!