1. Wolfwalkers (Apple TV)
Oscar za najbolji animirani film ove će godine dobiti ili “Duša”, još jedno čudesno putovanje po čovjekovim izvanzemaljskim dimenzijama u suradnji Pixara i Disneya ili po meni još čudesniji irski “Wolfwalkers”, koji je, u predivnom vitražnom koloritu, duboko ukorijenjen u keltsku mitologiju prožetu vukovima. Irski studio Cartoon Saloon iz Kilkennyja (grad dosad poznat uglavnom po odličnom crvenom pivu) tako je završio irsku folklornu trilogiju, čije je prethodnike “The Secret of Kells” i “Song of the Sea” također kreirao suosnivač studija Tomm Moore (ovaj puta u suradnji s Rossom Stewartom), a već je i dobio pridjev europskog Ghiblija (japanskog anime-studija koji je osnovao veliki Hayao Miyazaki). Bez obzira na genijalnost Pixar-Disneyevih filmova, uključujući i ovogodišnju “Dušu”, u irskom filmu vidi se sva ta sušta suprotnost u odnosu na američku postšrekovsku eru bezdušnosti u kojoj su karikaturalnim junacima djeci ubijali bajke i oblikovali im bolesnu maštu. Bilo je u toj eri i divnih filmova, tko bi bacio kamen na crtiće “Coco i velika tajna” ili “Izvrnuto obrnuto”, ali su cijelom tom pokretu nedostajali dječja duša i boje – one nijanse koje djeca stvaraju na prvim satima likovnog odgoja.
Nema ovdje ni trunke ispraznosti: keltska mitologija koja prožima priču o wolfwalkersima – vukovima koji se pretvaraju u ljude i obrnuto – protkana je stvarnom poviješću Irske iz 1650. godine kada je engleski general Oliver Cromwell završio invaziju na Irsku. Cromwell je Ircima u traumatičnom kolektivnom sjećanju, smatraju ga krivim za masovne zločine tijekom vojnih kampanji, a njegova je mržnja prema katolicima prouzročila velik broj žrtava.
U filmu, engleski se general utaborio u irskom selu gdje je tražio da ga podčinjeni zovu “lordom zaštitnikom”, a na početku priče gledamo seljane kako se suočavaju s vukovima iz šume. Ubrzo se konstruira i srce priče: udovac Bill (glas mu je posudio Sean Bean i zvuči doista maestralno) vješti je engleski lovac na vukove koji je zajedno s kćeri Robyn došao u ovo irsko mjesto kako bi lokalnu šumu očistio od vukova.
Domaći stanovnici zbog toga su uznemireni i uzalud ponavljaju da je sveti Patrik uspostavio dogovor s vukovima po kojima oni neće napadati ljude i stoku, a ljudi pak neće sjeći šumu. No “lord zaštitnik” želi da se šuma iskrči kako bi se ona pretvorila u polje na kojem će se saditi razne kulture. Robyn u šumi upoznaje Mebh i otkriva da se ona noću pretvara u vuka, dok je danju djevojčica i vlada nad vukovima. No ima tužnu priču: njezina je majka davno otišla od njih tražeći im novo mjesto, no nikada se nije vratila. Robyn sa svojim spoznajama nastoji spriječiti katastrofu, ali je otac ne sluša.
Najveća prednost ovog filma je spektakularna animacija, pogotovo paleta žuto-zelenih jesenjih šumskih boja, pa je svaki kadar praznik za oči.
Animirana mitologija, Irska, 103 min.
Režija: Tomm Moore, Ross Stewart
Glasovi: Sean Bean, Honor Kneafsey
2. Bježi (Cinestar)
Iako sam kraj pomalo nalikuje na završnicu argentinskog filma “Tajna u njihovim očima”, upravo je zadnja scena podigla moju konačnu ocjenu ovome filmu. Na trenutke protkan uobičajenim filmskim štosevima koji podižu napetost, jeziva priča o mentalno poremećenoj majci koja izolira svoju kćer od svijeta dobro je režiran komad, čiji slojevi napetosti unose teški nemir.
Psihološki horor, SAD, 90 min.
Režija: Aneesh Chaganty
Glumci: Kiera Allen, Sarah Paulson
3. Tajne koje čuvamo (Cinestar)
Ovaj remake kultnog filma Romana Polanskog “Smrt i djevojka”, u kojemu su prije 27 godina briljirali B. Kingsley i S. Weaver, pokušao je prozračnijim ambijentom dati novu notu inače odličnoj priči argentinskog dramatičara Ariela Dorfmana. Romkinja i njezin muž zarobljavaju nacista koji ju je silovao, ali se zbog slabašne dramaturške naracije teško razaznaje tko je tu prava žrtva.
Krimi-drama, SAD, 98 min.
Režija: Yuval Adler
Glumci: Noomi Rapace, Joel Kinnaman
4. Dobrodošli u Čečeniju (HBO)
Zastrašujuće premlaćivanje, progoni i ubojstva gejeva u Čečeniji, koje provodi lokalni diktator Ramzan Kadirov, a sve uz prešutno odobravanje Kremlja, eksplicitno prikazano i na autentičnim videosnimkama, pokazuju kako u modernom svijetu postoji niz holokausta čije su žrtve pripadnici raznih manjina. Film prati sudbinu čečenskih gejeva koje ruski aktivisti sklanjaju u Moskvu, a potom tajno prebacuju u Europu.
Dokumentarna drama, SAD, 107 min.
Režija: David France
Glumci: Olga Baranova, David Isteev
Cinemania
22. Mediteran Film Festival – mediteranski festival dokumentarnog filma – bit će održan od 25. do 28. kolovoza ove godine u Širokom Brijegu. Na službenim stranicama festivala mff.ba uskoro će biti objavljen poziv autorima da se prijave na natječaj, a filmovi koji budu imali najviše umjetničke, vizualne i estestke standarde ući će u konkurenciju za dvije nagrade: Grand Prix - Najbolji dugometražni film i Best Short - Najbolji kratki dokumentarni film na Mediteranu. Osim natjecateljskog programa, tijekom četiri festivalska dana bit će prikazano i mnoštvo drugih, atraktivnih filmskih programa, a uoči 22. MFF-a bit će organizirana i desetodnevna međunarodna filmska škola u kojoj sudjeluju djeca i studenti iz SAD-a, Hrvatske, Slovenije i BiH. Organizatori se nadaju da će, nakon prošlogodišnjeg online festivala, ovogodišnji biti pred publikom, dakle po “starom normalnom”.
Zagrebačko kino Tuškanac ponovno radi nakon što je nakon potresa radi sigurnosti privremeno bilo zatvorilo svoja vrata za gledatelje. U tijeku je ciklus Rafinirane melodrame Douglasa Sirka, a u sljedeća tri dana na rasporedu su još filmovi “Sve što želim” (1953.), “Potamnjeli anđeli” (1957.) i “Uvijek postoji sutra” (1955.). Od četvrtka je pak na rasporedu dugoočekivani ciklus velikog ruskog redatelja Andreja Tarkovskog. Bit će prikazani svi njegovi dugometražni filmovi: “Stalker” (1979.), “Žrtva” (1986.), “Solaris” 1972.), “Zrcalo” 1974.), “Andrej Rubljov” (1966.), “Nostalgija” (1983.) i “Ivanovo djetinjstvo” (1962.), te njegov diplomski rad, srednjometražni film “Parni valjak i violina” (1961.).
