Stara je činjenica da je Pula sama po sebi veliko arheološko nalazište. Kamo god zagrebeš, nađeš novi lokalitet. Tako se dogodilo i sada, kako su precizirali Istrani, ni pola metra ispod nogostupa i samo dva metra ispred pulskih Dvojnih vrata, gdje su djelatnici Arheološkog muzeja Istre tijekom nadzora građevinskih radova na postavljanju gradske rasvjete otkrili kameni torzo zakopan na tom mjestu, kažu, prije dvije tisuće godina.
Voditeljica istraživanja unutar bedema arheologinja Silvana Petešić i voditelj istraživanja izvan bedema arheolog Tomislav Franić, prema izgledu draperije i stavu, torzo su preliminarno datirali u 1. stoljeće nove ere. Torzo nema glavu, no vidljivo je da je riječ o portretu muškarca s finom, impozantnom draperijom toge u koju je odjeven i s desnom rukom na prsima.
Arheolog Franić medijima je kazao da veliku vrijednost novom otkriću daje činjenica da je to prvi takav torzo nađen u Puli nakon posljednjih otkrića sličnih torza još prije Drugog svjetskog rata.
– Otkad postoji Arheološki muzej Istre, još nije nađena skulptura ovog tipa. Imamo torzo cara u Augustovu hramu, ali on nije u togi, on je u oklopu, u ratničkoj uniformi, a ovo je prvi torzo u togi. Nije cjelovit, osim glave nedostaje i lijeva ruka i slutimo da je bila pružena prema naprijed. Sama toga bila je, znamo, svečana odjeća koju su nosili određeni dostojanstvenici i ljudi na visokim položajima u društvu. Kakva je i čija je bila glava na ovoj skulpturi, o kome je riječ i koja je točno bila njegova uloga, teško da ćemo saznati. Jedino ako nađemo i glavu. Pažljivi smo i gledamo, pa tko zna – kazala je Petešić.
Izmjerena visina torza je 72, širina 49 i debljina 40 centimetara. Precizna i sustavna analiza i datacija tek slijede, ističu stručnjaci, a trenutačno je odvezen na čišćenje u restauratorski laboratorij.
Napomenuli su i da lokacija na kojoj je torzo pronađen nije bila njegova primarna, smatraju da je tamo odbačen s izvornog mjesta, možda i s Malog rimskog kazališta koje je u blizini, a na to upućuje ravni stražnji dio skulpture. Nađena je u zidanoj strukturi pravokutnog oblika, iznutra ožbukanoj, na temelju čega mogu pretpostaviti da je u pitanju ili grobnica ili neki dio vezan za odvodnju.
Obezglavljenost pak kipova u tom periodu nije bila ni neobična ni rijetka. Naime, postojao je čin simboličkog micanja glave sa skulpture nakon što bi osoba na položaju koju je skulptura predstavljala pala u političku ili sličnu nemilost. Time se postizalo da na tu osobu ne ostane nikakva uspomena. Osim toga, kamene glave lako su pucale jer su bile postavljane samo u jedan utor. Ovaj lik možda se zamjerio caru Augustu, simpatično se našalila arheologinja Petešić.
Iz Arheološkog muzeja napominju da se rijetko nađe toliko dobro očuvan i velik komad skulpture te da se na lokalitetu radi već dva mjeseca iako je sve počelo tek kao arheološki nadzor građevinskih radova. Osim torza pronađeni su i temelji dviju kula (pravokutne i polukružne), kao dijela bedema grada nakon što je Pula za Rimljana stekla status kolonije sredinom 1. stoljeća prije nove ere.
– Sad imamo vidljive bedeme ne samo s ceste nego i tlocrtno. Naime, s ceste vidimo bedeme iz ranog srednjeg vijeka nastale kao ojačanje postojećih bedema grada, i to tijekom najezde drugih naroda, a iznutra su vidljivi ti prvotni stariji bedemi nastali negdje do 44 g. pr. Krista, za vrijeme Cezara. Na tom potezu sada radimo stazu po kojoj će se moći hodati i vidjet će se i stari i noviji bedemi. I tu nije kraj, puno je još posla i otkrića pred nama – kazala je Petešić.
