Pomalo tiho i bez previše pompe jučer je izdan 1000. broj tjednika Hrvatska riječ, koji prati svakodnevni život Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Ovaj tjednik već dvadesetu godinu izdaje Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ, sa sjedištem u Subotici, a nastao je po uzoru na druge nacionalne manjine u Vojvodini kao najbolji model za ostvarivanje prava na informiranje građana hrvatske nacionalnosti u tiskanome mediju na vlastitome jeziku.
Glavna i odgovorna urednica Hrvatske riječi Zlata Vasiljević kaže kako ovaj tjednik na kioske dolazi svakoga petka te prati sva događanja vezana za život Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Ima 52 stranice i donosi niz novinarskih rubrika koje pune jedanaest zaposlenih i niz suradnika.
– Prvi broj Hrvatske riječi izašao je sada već davnog 31. siječnja 2003. godine. Ponosni smo na naših prvih tisuću izdanih brojeva te mogu reći kako nastavljamo dalje raditi i da imamo niz novih planova – kaže Vasiljević.
Pojašnjava i kako prate događanja i manifestacije više od 40 aktivnih kulturnih udruga Hrvata u Srbiji, razna događanja, aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća, ali i politički život. Donose i informacije iz gospodarstva, poljoprivrede te drugih sfera života koje se na bilo koji način tiču hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Prije svega pokrivaju područje Vojvodine, Beograda i okolice te Niša, odnosno područja u Srbiji gdje živi najveći broj Hrvata.
– Trudimo se pronaći pravu mjera tema iz hrvatske zajednice i iz svakodnevnog života koje mogu biti interesantne našim čitateljima. Donosimo intervjue, reportaže, izvješća, vijesti, odnosno sve uobičajene novinarske forme. Svaki broj Hrvatske riječi objavljujemo i na internetu, a aktivni smo i na društvenim mrežama kako bi nas što veći broj čitatelja mogao čitati – ističe Vasiljević.
Tjednik Hrvatska riječ izdaje i dva svoja podlista: Kužiš, za mlade, i Hrcko, čiji je sadržaj namijenjen djeci. Oba lista izlaze jednom mjesečno. Mjesečnik Hrcko prošle je godine obilježio 18 godina izlaženja, dok list Kužiš ove godine slavi 15 godina izlaženja. Izdavač tjednika je Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ koja je osnovana u svibnju 2002. godine, odnosno nekoliko mjeseci poslije donošenja Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Ravnatelj ustanove Ladislav Suknović pojašnjava kako je ubrzo uslijedilo pokretanje inicijative za pokretanje medija na hrvatskom jeziku koji se na kioscima pojavio devet mjeseci poslije. Godinu dana poslije dolazi do promjene zakona pa su osnivačka prava sa Skupštine AP Vojvodina prenesena na Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV).
– Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ kao i redakcija tjednika financira se iz proračuna AP Vojvodina. Svakako tu su i drugi projekti koje provodimo, a u našim medijima imamo i oglasni prostor. Dio prihoda, ali manji, ostvarujemo i prodajom na kioscima. Surađujemo i sa Središnjim uredom Hrvata izvan Hrvatske, a provodimo i neke prekogranične projekte. Tijekom godina postali smo prepoznatljiv medij hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji, a to želimo ostati i dalje – rekao je Suknović.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić kaže kako tisućiti broj tjednika Hrvatska riječ i 20. obljetnica osnivanja Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ predstavlja za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji iznimno važan kontinuitet ostvarivanja prava na informiranje na materinskom jeziku. Još važnije, kako kaže, riječ je o stabilnom medijskom prostoru u okviru kojeg Hrvati u Srbiji mogu artikulirati svoje interese i predstaviti sebe.
– Nažalost, prečesto smo u svojoj domicilnoj državi izloženi nepoželjnim interpretacijama i kontekstima ili u najboljem slučaju prepušteni hirovitosti nečijeg interesa da informacije koje šaljemo prenese objektivno. Tisućiti broj, i tome pridruženi svi oni brojevi iz povijesti ovih novina, za nas je tiho i ustrajno svjedočanstvo naše prisutnosti i bogatstva koje će u konačnici prepoznati svatko kome je stalo do istine i dobra svakog čovjeka – rekla je Vojnić.
Čestitkama za slavljenički broj se pridružio i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov napominjući kako je povijesna uloga ovoga tjednika velika kako u informativnom području tako i povijesnom.
