Nije čudno da je gubljenje na težini tako teško kad su stručnjaci popisali 108 razloga zašto smo debeli. Deblja nas sve, od daljinskog upravljača do pogrešne vrste prijatelja, dok neke čimbenike poput gena ne možemo promijeniti. No postoji niz malih promjena koje mogu imati velikog učinka na (vitku) liniju, kažu iz British Nutrition Foundationa. Oni su pobrojili čak 108 faktora debljine i podijelili ih u sedam grupa: socijalnu, psihološku, prehrambene navike, tjelesna aktivnost, okoliš, građa tijela i mediji (TV, računala, časopisi).
Društvo i mediji
U prvu kategoriju spadaju društveni pritisak da jedete nezdravu hranu. Primjerice, vaši su prijatelji možda super i dobro se s njima slažete, ali vas navode da u njihovu društvu mijenjate navike i hranite se nezdravo. Ovdje još spadaju i manjak društvenih odnosa te produljeno radno vrijeme. Druga kategorija uključuje psihološke čimbenike pa će grickanje hrane kada vam je dosadno, naravno, "zapuniti" masne jastučiće na trbuhu i bokovima. Okidači su i stres i nisko samopoštovanje, kao i hrana koju, primjerice nakon napornog radnog dana, doživljavate kao nagradu. Kod prehrambenih navika ključne su velike porcije, prebrzo jedenje, impulzivna kupnja u supermarketima. Dok su vam fizičke aktivnosti smanjene i vozite se na kratkim udaljenostima umjesto da hodate, koristite daljinski upravljač za promjenu TV kanala ili provodite puno vremena u zatvorenom prostoru umjesto vani, velika je vjerojatnost da će vam težina ostati ista. Okruženje će utjecati na nas i težinu ako radimo uredske poslove te pohodimo skupe teretane, fiziološki su pak čimbenici za debljanje nedostatak sna, ali i geni. Mediji utječu na nas bombardirajući nas vitkim modelima ili držeći nas prikovanima uz TV ili računala dulje vrijeme, a na naš apetit utječe i gledanje reklama za nezdravu hranu.
Promjene su nužne
– Postoji mnogo opcija koje možete izabrati da biste promijenili svoje ponašanje. Ključ gubitka težine leži u tome da pokušate napraviti najmanje jednu promjenu unutar svake od sedam skupina koje bi mogle imati pozitivan utjecaj na zdravlje – kaže nutricionistkinja Bridget Benelam, piše Daily Mail.
Ako se odreknete daljinca i kanale počnete mijenjati ručno, možete potrošiti 15 kcal po satu gledanja. Manji kućanski poslovi za vrijeme reklama odnijet će vam 40 kcal u samo sat vremena. Ako čips jedete iz zdjelica umjesto iz vrećice, možete unijeti i 130 kcal manje. A ako ste nervozni, i to može imati svoje prednosti – lupkate li nogom, dnevno možete izgubiti do 350 kalorija.
Naše tijelo je «skladište» hrane (energije) koju jedemo. Hranu dočekuju dva glavna radnika (hormona) u skladištu; inzulin koji energiju skladišti i glukagon koji je aktivira i troši. Ako jedemo previše hrane u skladištu nastaju problemi. Preopterećeni inzulin se previše napreže očajnički tražeći gdje još da uskladišti višak energije (masnoće) a besposleni glukagon dosađuje. I ostali radnici (hormoni) također postaju zbunjeni. U momentu kada tijelo (obično starenjem) smanjuje hormonsku produkciju dolazi do sloma sistema. Tijelo otkazuje poslušnost inzulinu i nastaje niz bolesti uglavnom kroničnih; dijabetes 2, artritis, zamor, rak, itd. Iako kod dijabetičara tip 2 inzulina ima dovoljno zbunjeno tijelo ne reagira na njega i stvorena glukoza (šećer) ostaje u krvi. Ubrzano se stari itd itd. Prva pomoć je jesti manje a ne gladovati. Kako? Ovako; proteini : ugljikohidrati : ukupna masnoća = 3 : 4 : 1,3. Tako se formirao metabolizam razvojem gena od pračovjeka do danas. Takav omjer ishrane zahtijeva najmanje hrane (kalorija) a da se ne gladuje.