Zahvaljujući pametnim lijekovima, individuliziranoj terapiji, kao i,
naravno, ranom otkrivanju, u svijetu je danas oko 25 milijuna ljudi
koji su preživjeli rak, čak pet puta više nego prije tridesetak godina.
S otkrićima novih lijekova broj preživjelih u budućnosti će uvelike
porasti.
To je naravno dobra vijest iako će, s obzirom na iznimno visoku cijenu
tih lijekova, nove terapije postati i sve veće financijsko opterećenje
za zdravstvena osiguranja u cijelom svijetu, istaknuto je na Europskom
kongresu onkologa u Stockholmu.
No, mi jesmo u onkološkoj revoluciji, jer pametni lijekovi koje
koristimo doista su revolucionarni, oni gase metabolički put tumora
koji tako usahne, kaže naš istaknuti onkolog, voditelj Centra za
onkologiju u KBC-u Split prof. Eduard Vrdoljak koji sudjeluje u radu
kongresa.
Jedan od najboljih primjera je gastrointestinalni tumor, tzv. GIST, od
kojega se prije desetak godina umiralo za 12 mjeseci, a danas je to
samo kronična bolest. Ili, dok je prije 20 godina medijan
preživljavanja žena s metastatskim rakom dojke bio godinu dana, danas
su to tri pa i pet godina, što je izvanredno za metastatsku bolest.
Žene u kojih se rak dojke otkrije u ranoj fazi bez metastaza u 92 posto
slučajeva imaju petogodišnje preživljenje, dok je prije 20 godina takvu
šansu imalo samo 40 posto žena govori nam prof. Eduard
Vrdoljak.
Otkriće herceptina
Posebno izdvaja značenje otkrića herceptina za rak dojke HER-2
pozitivan, koji je bolesnicama s metastatskim rakom, koje su bile
praktično osuđene na smrt, u velikom postotku podigao preživljenje za
pet godina. To je za mene onkološka revolucija u liječenju
drži prof. Vrdoljk te napominje da je danas, kad je riječ o raku dojke,
najveća muka tumor koji je progesteron, estrogen i HER-2 negativan, jer
se još ne zna na koji marker u takvog tumora treba ciljati.
Onkologija je zahvaljujući razvoju molekularne biologije prije desetak
godina krenula putem individualiziranja terapije. Nekad su sve
bolesnice s rakom dojke primale istu terapiju. Danas definiramo
hormonske receptore, HER-2 status, a sutra ćemo raditi tzv. mama print,
rotterdamski ili amsterdamski indeks.
Riječ je o novokoncipiranim genskim potpisima. Primjerice, amsterdamski
potpis čine 72 gena iz kojih se može iščitati niz parametara koji
determiniraju zloćudnost tumora, ali i učinkovitost određene terapije.
Bit će to novi korak u individualizaciji dijagnostike, čime će se
učinkovitost liječenja multiplicirati, a uštedjet će se velik novac jer
se neće trošiti lijekovi koji pojedincu ne koriste. I bit će senzacija
kada se otkriju takvi prvi, ciljani specifični testovi koji će na
razini pojedinca predodrediti učinkovitost pametnih lijekova kaže
Vrdoljak.
Pametni lijekovi
Značenje takvih testova ilustrira na primjeru avastina, prvog lijeka
koji inhibira krvne žile u tumoru i zaustavlja njegovu cirkulaciju i
rast, a koristi se kao dio terapije u mnogih vrsta tumora, raka
debeloga crijeva, dojke, pluća, bubrega.
Avastin daje rezultate kod 55 posto tumora, ali ne i kod ostalih 45
posto, a ne znamo zašto je to tako i ne znamo unaprijed kod kojih će
tumora djelovati. Isto se odnosi na pametne lijekove iressu i tarcevu
za rak pluća, jer nije otkriven biomarker njihove učinkovitosti.
Tarceva daje genijalan odgovor kod pet posto bolesnika s rakom pluća i
tumor nestaje, dok se kod 20 posto bolesnika tumor smanjuje, a kod 40
posto pacijenata bolest je moguće držati pod kontrolom. Kod ostalih
tarceva nema nikakva učinka. Problem je, dakle, što još ne znamo kod
kojih će bolesnika lijek djelovati kaže prof. Eduard Vrdoljak.
Predlaže stoga da za prvih mjesec dana terapije kompanija lijek donira
pacijentima, kako bi nakon toga država plaćala lijek onima kojima će
koristiti.
ONKOLOGIJA Pametni lijekovi i individualizirana terapija omogućili su onkološku revoluciju
25 milijuna preživjelo rak
