U Hrvatskoj, ali i općenito u južnoeuropskim zemljama zbog nedisciplinirane uporabe antibiotika razvijena je rezistencija na njihovo djelovanje, tako da već nekoliko godina trošimo nove antibiotike najšireg spektra, a drugi se ne razvijaju, upozorila je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević. Situacija nije bezazlena i okrenuli smo se prema akcijama da očuvamo djelotvornost antibiotika koje imamo, jer od novih se ne možemo puno nadati.
Problem rezistencije bakterija na antibiotike postao je očigledan od 1960. do 1980. Bilo je poznato da su bakterije u evolucijskoj prednosti u odnosu na ljude jer njima za promjenu jedne generacije treba 20 minuta, a nama 20 godina. – Mislili smo, bakterije će razvijati nove mehanizme rezistencije, a mi ćemo razvijati nove antibiotike. I onda je krajem 20. stoljeća postalo jasno da novih antibiotika nema. Ima ih u nekim pretkliničkim fazama, ali vrlo oskudan broj i pitanje je hoće li ikada zadovoljiti uvjet da ne budu štetni za ljude. Jako se usporilo otkrivanje novih primjenljivih antibiotika – objasnila je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parazitologijom.
Kako dolazi do rezistencije na antibiotike?
Prirodno je da se stvara otpornost na antibiotike, ali se ne bi trebala događati tako brzo, kaže dr. Arjana Tambić. – Postoje zemlje koje racionalno troše antibiotike i kod njih je situacija dobra, to su Nizozemska i skandinavske zemlje koje imaju malu potrošnju antibiotika. Oni su upotrebu racionalizirali od samog početka. Dva su načina kako se štititi od razvoja rezistencije, to se odnosi na sustav kontrole bolničkih infekcija, dakle sprečava se širenje bakterija s pacijenta na pacijenta i sustav propisivanja antibiotika. Skandinavci su u tome vrlo uspješni i oni mogu računati na mnoge stare antibiotike, a imaju rezervu i u novim antibioticima. Mi već uvelike trošimo najnovije antibiotike, najšireg spektra i nismo jedini. Cijela južna Europa prilično je nedisciplinirana u potrošnji antibiotika, a prednjači Grčka – tumači dr. Tambić.
Do otpornosti bakterija na određeni antibiotik dolazi zbog stalnog izlaganja bakterija antibioticima u jednoj zajednici. – Primjerice, ako svaki drugi čovjek u zajednici popije kuru antibiotika u godini dana, onda ćemo mi kao zajednica imati dosta rezistentne bakterije, dok na primjer u Nizozemskoj, gdje ljudi slabo piju antibiotike, ne dolazi do otpornosti jer oni po svojoj koži i crijevima imaju starinske bakterije. Ako ne piješ antibiotike, ali si u dodiru s ljudima koji ih piju, to je isto kao da ih piješ i ti. Zato je bitno da ljudi u zajednici općenito troše manje antibiotika – objasnila je dr. Arjana Tambić i napomenula da zato ne trebamo postati bakteriofobi.
Kada zaista treba uzimati antibiotik?
Mnogi su nesretni kad odu kod liječnika i ne dobiju antibiotik jer misle da liječnik time podcjenjuje njihovo zdravstveno stanje. Antibiotik je lijek koji djeluje samo na bakterije, ne i na viruse i zato treba shvatiti da se antibiotici ne trebaju uzimati samoinicijativno, bez liječničkog recepta.
– Krenuli smo s javnozdravstvenom kampanjom o upotrebi antibiotika usmjerenom prema građanima jer smo sigurni da oni svojim potomcima žele ostaviti u nasljeđe djelotvorne antibiotike – rekla je dr. Arjana Tambić. – Prema provedenoj anketi izdavanje antibiotika bez recepta u Hrvatskoj nije često, ali prema istoj toj anketi velik broj ljudi odgovorio je da bi posegnuli za antibiotikom bez recepta zbog grlobolje ili uhobolje, kad bi bili u takvoj situaciji. Treba mijenjati stav građana i upozoriti ih da su antibiotici, lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. A u zimskom razdoblju većina respiratornih infekcija dišnih putova, kao što su kihanje i kašljanje, bilo da je popraćeno temperaturom ili nije, uglavnom je uzrokovano virusima. Znači 90 posto infekcija gornjih dišnih putova uzrokovano je virusima, a 75 posto antibiotika propisuje se upravo za njihovo liječenje, što znači da je to bespotrebno trošenje antibiotika.
Dr. Arjana Tambić kaže da su infektivne bolesti intrigantne i imaju dinamičan razvoj te su zato izazov liječnicima koji u prvim satima bolesti ne mogu procijeniti zahtjeva li infekcija antibiotik ili ne. Dr. Arjana Tambić kaže da treba ohrabrivati bolovanja jer bolestan čovjek ni zbog sebe ni zbog drugih ne smije ići na posao i treba mirovati. Da bi netko dobio antibiotik, to mora biti teška infekcija, a s teškom infekcijom ne može se ići raditi. Većina respiratornih zaraznih bolesti tipične su za zimsko doba pa je potrebno mirovati, piti čaj, a ne odmah posezati za antibiotikom. Tako da bih poručila – bolovanje da, antibiotici ne.’
>>Prirodan antibiotik? Da, on postoji i krije se u B vitaminu...
Slažem se, eto danas mi je doktorica prepisala sumamed, simptomi, jaki kašalj, nos curi na sve strane, temp. nisam ni mjerila, ali ne bi li prije sumameda trebala malo poslikati ta pluča ako nije sigurna što čuje...???? I da , ponovilo mi se "nešto" od prije dva tjedna kad nisam otišla doktoru, već ostala doma, ali samo jedan dan da se spusti temp., a dr odmah na posao...... Mislim da se zato ljudi vesele antibioticima jer misle da ak ih uzmeš odmah sutra ideš raditi, a danas se za posao svi boje.....