Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da je učestalost hipertenzije u djece i adolescenata u zemljama centralne Europe od 2,2 - 4,9%, a u južnoj Europi od 9- 13%. Podaci iz Hrvatske svrstavaju nas u europske zemlje s višom učestalošću arterijske hipertenzije. Prema rezultatima „Zdravstvene ankete školske djece i mladih 2003./2004. godine “ povišene vrijednosti krvnoga tlaka zabilježene su u 12,2% djece prvih razreda osnovne škole te u 12,6% ispitanika osmih razreda osnovne škole. Visoka učestalost povišenoga krvnog tlaka među djecom i mladima u našoj zemlji upućuje na potrebu podizanja svjesnosti o ozbiljnosti ovoga problema i shvaćanja arterijske hipertenzije kao bolesti koju treba liječiti kako bi se smanjio rizik za srčano-žilne komplikacije u odrasloj dobi.
Šećerna bolest je kompleksni metabolički poremećaj, a nastaje kao posljedica apsolutnoga ili relativnoga manjka inzulina. Manjak inzulina vodi u poremećaj metabolizma ugljikohidrata, proteina i masti. Najčešći oblik šećerne bolesti u djece je tip 1 (90% svih slučajeva šećerne bolesti) kod kojeg je prisutan apsolutni manjak inzulina zbog čega je potrebna inzulinska terapija. Svake godine u svijetu oko 80 000 djece mlađe od 15 godina oboljet će od šećerne bolesti tip 1. Epidemiološki podaci za Hrvatsku potvrđuju porast incidencije ove bolesti u djece od 0-14 godina i svrstavaju nas u krug zemalja s visokim rizikom za šećernu bolest tip 1 (17,23/100 000 godišnje). Porast incidencije šećerne bolesti tip 1 uočen je i u drugim regijama svijeta, gdje iznosi oko 2% do 3% godišnje. Uz ostale komplikacije, šećerna bolest veže se uz povećani rizik za raniji nastanak arterijske hipertenzije.
Debljina u dječjoj dobi značajan je problem u cijelome svijetu, a često se karakterizira i kao problem epidemijskih razmjera. Učestalost pretilosti među djecom gotovo se utrostručila od 1980. godine ostvarujući tako veći porast nego u odrasloj populaciji. Osobito zabrinjava porast pretilosti u najmlađim dobnim skupinama, kao i novi trend porasta broja djece s teškom debljinom u sve ranijoj dobi. Pretilost je udružena s brojnim čimbenicima rizika za kasniju kardiovaskularnu bolest kao što su povišene masnoće u krvi, inzulinska rezistencija i arterijska hipertenzija. Zbog poznate udruženosti debljine i povišenoga arterijskog tlaka opaženo povećanje učestalosti arterijske hipertenzije može se jednim dijelom pripisati i porastu broja pretile djece. Djeca s prekomjernom tjelesnom masom imaju 2-4 puta veći rizik za povišen krvni tlak. Također, učestalost hipertenzije je oko 3 puta veća u pretilih u odnosu na ne-pretile adolescente.
U CRO - KOP istraživanju (podstudija EHUH projekta) provedenom među koprivničkim srednjoškolcima pokazano je da djeca i adolescenti s prekomjernom tjelesnom masom imaju statistički značajno više vrijednosti krvnoga tlaka (20%) u odnosu na one normalne tjelesne mase (6,8%) . Učestalost arterijske hipertenzije bila je 8,5% za čitavu grupu ispitanika i bila je značajno viša u dječaka nego u djevojaka.
Na žalost, današnja djeca sve češće boluju od arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i pretilosti što je danak nezdravoga života i vraća nas pesimističkim razmišljanjima kako će u 21. stoljeću po prvi puta u povijesti čovječanstva djeca živjeti kraće od svojih roditelja. Kako se to ne bi dogodilo, svatko može pomoći i sve vas pozivamo da mijenjate loše navike kod sebe i kod svoje djece. Pridružite se Hrvatskoj ligi za hipertenziju i pratite, učite i usvajajte nova korisna znanja prateći Lov na Tihoga ubojicu.
Pratite novosti iz Lova i nove misije Lovaca na tihog ubojicu na web stranicama i društvenim mrežama:
www.facebook.com/lov.na.tihog.ubojicu
www.instagram.com/lov.na.tihog.ubojicu
