PROMO

Biseri na obroncima Učke

Opatija i Rijeka
Foto: Damir Kvajo
1/8
PR
Autor
PR članak
14.05.2015.
u 09:00

Destinacija: Opatijska i riječka rivijera

Iako Opatiju zbog njene stoljetne turističke tradicije mnogi nazivaju Starom damom ona još uvijek svojim šarmom, ljepotom i profinjenošću itekako može očarati svakog posjetitelja. No Kraljici Jadrana posljednjih se godina pridružila nova turistička kraljevna. Pomalo neočekivano, Rijeka se iz prometnog, industrijskog i upravnog središta preobrazila u zanimljiv, živopisan, moderan, uzbudljiv i raznolik grad koji svojim gostima nudi pregršt događaja, sadržaja i priča.

Diskretni šarm Europe u zagrljaju Mediterana
U Opatiju sam prvo otišao tamo gdje je prije više od 170 godina sve počelo - u Villu Angiolinu. Kao ljetnikovac ju je izgradio riječki patricij Paolo Scarpa 1844. godine i od tada je zbog romantičnog položaja i gostoljubivih vlasnika rado posjećuju i domaći i stranci. Danas je u Angiolini, primjereno, Hrvatski muzej turizma. Pred njom će vas često dočekati krasotica u tradicionalnoj krinolini, kakve su se nosile u doba s prijelaza iz 18. u 19. stoljeće, kada je Opatija bila mondeno okupljalište srednjeeuropske elite. Kažu kako je turizam potraga i potreba za doživljajem.

No šetnjom predivnim opatijskim parkovima ili pak Lungomarem, 12 kilometara dugom šetnicom uz more, gledajući brojne kafiće, hotele i raskošne vile, čini se kao da se vaš doživljaj stapa s nebrojenim znanim i neznanim pričama, spletkama, ljubavima,skandalima i sudbinama čiji se duh ovdje osjeća na svakom koraku. Najljepša slika Opatije i biser-gradića njene rivijere, Voloska, Ičića, Ike i Lovrana, zasigurno se pruža s mora. Vožnja u drvenom, elegantnom brodiću upoznaje vas s još jednom tradicijom - barkajolima. Ovi su brodski prijevoznici od pamtivijeka na usluzi gostima u svojim urednim čamcima kojima povezuju gradiće cijele rivijere.

Opatija je neizostavno povezana s Rijekom. Grad ne tako slavne turističke, ali zato bogate tisućljetne povijesti donedavno je bio znan mahom po svom prometnom i industrijskom značenju. Međutim danas je to životni grad u kome u svako doba godine možete doživjeti mnogo toga. Ono što u Rijeci ne smijete propustiti je šetnja Korzom, središnjom gradskom ulicom. Skrenete li s Korza u bilo koju uličicu srest ćete se s drevnom prošlosti grada. Tu su antička Stara vrata, katedrala Sv. Vida ili pak riječki Kosi toranj. Za kraj obilaska Rijeke ostavite posjet Trsatskom kaštelu. Ne samo da je ovo impozantno zdanje jedna od najstarijih fortifikacija u Primorju, nego se s njegovih zidina na istaknutom vidikovcu pruža nezaboravan pogled na Rijeku i Kvarnerski zaljev. Pogled koji ćete sigurno htjeti ponoviti.

PET STVARI KOJE NE SMIJETE PROPUSTITI

  1. Opuštajuću šetnju opatijskim perivojima što okružuju raskošne vile, spuštajući se sve do slavnog obalnog šetališta Franje Josipa I, danas znanog kao Lungomare
  2. Posjet šarmantnim povijesnim gradićima: Voloskom, Veprincu, Mošćenicama, Kastvu i Grobniku
  3. Uživanje u netaknutoj prirodi Učke i nezaboravnom pogledu koji se s nje pruža na cijeli Kvarner
  4. Živahni ritam grada Rijeke kroz šetnju gradskim Korzom, pa sve do glavnog lučkog lukobrana, popularnog „molo longa“
  5. Posjet Trsatskom kaštelu, drevnoj liburnskoj osmatračnici, a danas romantičnoj povijesnoj utvrdi koja živi novim životom

JESTE LI ZNALI

  • Da je umjetnički paviljon Juraj Šporer u Opatiji nekada bio slastičarnica, u koju su svakoga jutra vlakom stizali svježi kolači iz Beča
  • Da su pitoreskni gradići na strmim obroncima Učke – Veprinac, Mošćenice i Kastav - nekada bili osmatračnice, a stražari su najavljivali opasnost paleći vatre koje su se vidjele s brijega na brijeg.
  • Da je Veprinački zakon, napisan prije više od pet stotina godina, u kaznenu praksu uveo novčanu, umjesto tjelesne kazne.
  • Da je upravo u Rijeci 1866. godine proizveden prvi torpedo na svijetu.
  • Da čuveni Riječki karneval, koji otkriva pravo lice i dušu grada, svoj vrhunac doživljava u Međunarodnoj karnevalskoj povorci, jednoj od najvećih i najoriginalnijih u Europi.

Piše: Daniel Lacko, HTZ

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?