U povodu sutrašnjega Svjetskog dana bubrega zaredala su upozorenja o važnosti organa koji su ključni za održavanje života.
Napad na srce i žile
Bubrezi iz tijela uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine, a važni su i za regulaciju krvnoga tlaka, stvaranje crvenih krvnih stanica, razgradnju nekih bjelančevina, čvrstoću kostiju...
Vodeći su uzroci kroničnoga zatajenja bubrega takozvane civilizacijske bolesti koje se najčešće razvijaju neprimjetno: dijabetes, povišeni krvni tlak i ateroskleroza. I kronična bubrežna bolest “tiho” oštećuje bubrege, a simptomi se javljaju tek kad su bubrezi gotovo posve “potrošeni”. Prema podacima s internetske stranice www.svjetskidanbubrega.org, prosječan bolesnik koji se podvrgava dijalizi u dobi je od 66 godina, češće je muškarac, ima prekomjernu tjelesnu težinu, povišen šećer, krvni tlak i masnoće u krvi, “ali mu to nije osobito smetalo i donedavno se osjećao dobro”.
Procjenjuje se da oko 150.000 ljudi u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest te bi im mogla zatrebati dijaliza ili transplantacija bubrega. Bolest bubrega pogoršava bolesti krvnih žila, srca i mozga, smanjuje kvalitetu života (nakon infarkta, moždanog udara, amputacije), a više od deset puta povećava opasnost od smrti.
Prevencija što prije
Što se prije ustanovi oštećenje bubrega (može se otkriti pregledom mokraće i krvi), veći su izgledi za izlječenje. Stoga je najbolja prevencija redovita liječnička kontrola i, dakako, zdrav način života.
