Bebe koje su dojene prvih šest tjedana života imaju manju vjerojatnost da će imati probleme u ponašanju ili posebne obrazovne potrebe, pokazalo je novo istraživanje. Studija, objavljena u časopisu Plos Medicine, bavila se odnosom između dojenja i posebnih obrazovnih potreba. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje šest mjeseci, ali nalazi upućuju na to da čak i mješovito hranjenje kraće vrijeme, također, može imati koristi kada je u pitanju razvoj obrazovnih vještina, prenosi New York Post.
'Znamo da se mnoge žene bore s isključivim dojenjem punih šest mjeseci koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Međutim, naša studija pruža dokaze da bi kraće trajanje neisključivog dojenja ipak moglo biti korisno za razvoj kod učenja djeteta', rekao je dr. Michael Fleming, koji je vodio studiju. Istraživači sa Sveučilišta u Glasgowu analizirali su podatke o zdravlju i obrazovanju na 191 745 djece rođene u Škotskoj od 2004.nadalje nadalje s dostupnim podacima o dojenju i koja su pohađala državnu školu ili školu s posebnim potrebama između 2009. i 2013. godine.
Autori studije napominju da djeca rođena u privatnim bolnicama, privatno školovana ili školovana kod kuće nisu bila uključena, kao ni faktori kao što su društvena klasa i majčino. Od djece u studiji, u prvih šest do osam tjedana života, 66,2% je hranjeno adaptiranim mlijekom, 25,3% je bilo dojeno, a 8,5% je hranjeno miješano. Oko 12,1% djece imalo je posebne obrazovne potrebe. Studija je otkrila da su i mješovita prehrana i isključivo dojenje povezani sa smanjenjem rizika od razvoja poteškoća u obrazovanju, oko 20% manje nego hranjenje formulom.
Osim smanjenog rizika od posebnih obrazovnih potreba, oni koji su bili isključivo dojeni imali su manji rizik od komunikacijskih problema, socijalno-emocionalnih poteškoća i poteškoća u ponašanju, senzornih oštećenja, fizičkih motoričkih poteškoća i fizičkih zdravstvenih stanja. Studija sugerira da bi isključivo dojenje u prvih nekoliko tjedana nakon poroda moglo pomoći u smanjenju rizika od poteškoća u učenju i poteškoća koje u konačnici dovode do posebnih obrazovnih potreba. 'Rezultati ove studije sugeriraju da bi način hranjenja u djetinjstvu mogao biti faktor rizika koji se može mijenjati za uzroke posebnih obrazovnih potreba, što zauzvrat ima potencijal pomoći u smanjenju tereta za pogođenu djecu, njihove obitelji i šire društvo', rekao je Fleming.
Znanstvenici objasnili što se od kojeg roditelja nasljeđuje: Od majke inteligencija, ali i ćelavost!
