Ne možeš dati bisernu ogrlicu kraljici ili drugorazredno kamenje aristokratu, izjavio je jednom Carl Peter Fabergé kada se upustio u životu avanturu – stvaranje najprestižnijih dragulja, zlatnog nakita i bezvremenskih carskih jaja od emajla. Prekrasna ruska priča, koja je ujedinila francusku školu draguljarskog zanata i rusku estetiku, počela je 1842. kada je u Sankt Peterburgu obrt otvorio Gustav Fabergé, otac Petera Carla i Agathona Fabergéa. Nakon studija u Parizu, gdje se susreo s novitetima u zlatarskoj i draguljarskoj umjetnosti obilazeći suvremene muzeje, Peter Carl vratio se u Rusiju, gdje je s ocem i Hiskiasom Pendinom, umjetnikom i očevim pomoćnikom, izučavao zanat. Osim nakita, kompanija Fabergé bavila se i popravljanjem i restauracijom objekata iz Zimskog dvorca Ermitaž tijekom sedamdesetih godina.
Nakon smrti Hiskiasa Pendina i očeva umirovljenja, Peter Carl preuzeo je vođenje obiteljskog zanata i usput našao životnu družicu Augustu Juliju Jacobs. U pomoć je pozvao brata Agathona, talentiranog dizajnera za kojeg se vjeruje da je zanat pekao u Dresdenu, kamo su se roditelji braće, Gustav i Charlotte Jungstend, preselili u mirovini. Peter Carl je u Sankt Peterburgu u rekordno kratkom roku dobio titulu majstora zlatara nakon što je komisija zaključila da uobičajeno razdoblje od tri dana ispitivanja majstoru poput Petera Carla ne treba. Jedna od replika koju je obitelj Fabergé napravila za Ermitaž, ona zlatne ogrlice iz skitskog doba iz četvrtog stoljeća prije Krista, toliko je oduševila tadašnjeg cara Aleksandra III. da je braći omogućio da svoje suvremene radove također izlažu u Ermitažu. Na čelu s Peterom Carlom i Agathonom, kuća Fabergé postala je prepoznata u svijetu bogataša, a braća su se savršeno nadopunjavala u proizvodnom procesu. Radišni Agathon dizajnirao je uzorke nakita koristeći se voskom zbog čije su krhkosti nestali deseci modela prije konačnog odabira modela. On je zaslužan i za deluxe kolekciju predmeta – pozlaćenih, dragim kamenjem ukrašenih, a emajlom učvršćenih svakodnevnih proizvoda, među kojima se moglo pronaći svašta, od električnih kućnih zvona do tabakera.
Za rad braće Fabergé pročulo se izvan krugova plemstva pa je tako jedan od najvjernijih klijenata bio nećak Alfreda Nobela i bogataš iz uljne industrije Emanuel Nobel. Poznat po svojim luksuznim večerama, Emanuel je pozivao braću Fabergé da mu dizajniraju nakit sa zimskom temom za sve uzvanice na večeri, koje su svoje darove otkrile tek kada bi sjele za stol. To je bilo nekad, a što je s Fabergéovim naslijeđem danas?
Danas ovaj draguljarski gigant pod vodstvom Katharine Flohr, u dogovoru s praunukama Petra Carla Tatjanom i Sarom, proizvodi jedinstvene komade nakita s lajtmotivom jaja. Godine 2009. brend je otvorio prvu prodavaonicu u Ženevi. Dvije godine poslije proizvedeno je nekoliko jajolikih privjesaka, kao i desetak ukrasnih jaja, što su prva izrađena nakon 1917. Fabergé današnjice sinonim je za obojenu umjetnost ili „Art of Color“, a to je naziv skupa kolekcija u kojima se pomiču granice draguljarskog svijeta i blještavila boja dragog kamenja koji se izlaže u londonskom Harrodsu i specijaliziranom butiku na Mayfairu, kao i buticima u Hong Kongu i njujorškom Madison Avenueu.
Intrigantna sadašnjost ima još intrigantniju prošlost, koja je najviše vezana za mističnu dinastiju Romanov i njihov tragični pad u ruke boljševičkih revolucionara. Naime, utemeljitelj Peter Carl, obožavatelj baroka i renesanse, svojim nevjerojatnim draguljarskim zanatom zapeo je za oko caru Aleksandru III., koji je želio razveseliti suprugu Mariju Fedorovnu godine 1885., u povodu dvadesete godišnjice njihovih zaruka. Prema jednom izvoru, inspiraciju je Aleksandar našao u carskom jajetu iz 18. stoljeća koje je fasciniralo mladu caricu Mariju za boravka u Danskoj. Uskrsno vrijeme ima veliki značaj u Rusiji, i car je želio nešto jedinstveno darovati svojoj supruzi, a jaja su bila simbol privrženost osobi kojoj ih se poklanjalo. Fabergéa je upoznao u Moskvi na Sveruskoj izložbi, zaintrigiralo ga je njegovo umijeće te mu je došao s prijedlogom o „reinkarnaciji jajeta“. Tijekom cijelog procesa stvaranja jajeta Aleksandar je davao svoje sugestije Peteru Carlu Fabergéu te je kao konačan rezultat stvoreno jaje obavijeno emajliranom bijelom neprozirnom ljuskom koje, kada se otvori, donosi iznenađenje – matirani zlatnožuti žutanjak. Okretom se žutanjak otvara i iz njega izlazi mala zlatna kokoš, također s mehanizmom otvaranja, a unutra je bila mala dijamantna replika s privjeskom od rubina, no te su se posljednje dvije luksuzne minijature izgubile.
Carsko jaje toliko je oduševilo caricu Mariju da je izrada novog carskog jajeta postala tradicija dinastije Romanov tijekom 32 godine vladavine, u čiju se izradu već sljedeće godine Aleksandar nije uplitao. Tradicija se nastavila i u braku Marijina sina Nikolaja II. i carice Aleksandre, kada joj je za Uskrs 1911. poklonio jaje u povodu petnaeste obljetnice dolaska na prijestolje. Na emajliranom jajetu utkano je osamnaest sličica oslikanih rukama minijaturista Vasilija Zujeva, optočenih dijamantima. Do 1917. Nikolaj Romanov svojoj je majci Mariji i supruzi Aleksandri poklanjao jaja, ali nakon dolaska boljševika na vlast i zbog tragične sudbine carske obitelji, osam je jaja izgubljeno, a ostala četrdeset i dva svoj su trajni smještaj pronašla u ruskim, srednjoeuropskim i američkim muzejima te privatnim kolekcijama plemstva i oligarha. No, početkom ove godine dogodilo se nevjerojatno otkriće, jer su stručnjaci na čelu s Kieranom McCarthjem, rukovoditeljem tvrtke Wartski, specijalizirane za preprodaju ruskih umjetnina obavili jedan važan razgovor. Naime, javio im se preprodavač starog željeza i antikviteta, koji je prije desetak godina kupio treće jaje iz kolekcije, zadnji puta viđeno prije 122 godine! Točnije, preprodavač je pretpostavio kako je jaje kupljeno prije desetak godina precijenjeno, i želio ga je preprodati za nešto višu cijenu od kupljene, 13 000 dolara. Jaje visine osam centimetara, koje u svojoj sredini sadrži sat Vacheron Constantin, položeno je na postolju od lavljih nogu i u cijelosti zlatno, Kieran je tražio dugi niz godina, ali bezuspješno. Sve do prije dva mjeseca, kada je došao Amerikanac s velikim otkrićem, i za pronađeno Fabergé jaje ponudio 20 milijuna dolara, što je preprodavač oduševljeno prihvatio. No, cijena će mu sigurno porasti, jer je jaje i dalje u Wartski izložbenom prostoru gdje ga građani uz najavu mogu besplatno pogledati.
Jedan od potencijalnih kupaca mogao bi biti Viktor Vekselberg, vlasnik čak devet Fabergéovih jaja, koja je otkupio iz ostavštine Malcolma Forbesa za 90 milijuna dolara. Vrijeme će pokazati hoće li Viktor svojoj kolekciji dodati jubilarno, deseto jaje: “Moji kolege kupuju nogometne klubove, no Fabergéova su jaja dio ruske povijesti i kulture.”
>>Na buvljaku kupio Fabergeovo zlatno jaje vrijedno 33 mil $!
