Prijevare su stare koliko i ljudski rod, a s vremenom, kako su se razvijale tehnologije, razvile su se i prijevare koje se sve teže otkrivaju. Pogledamo li kroz povijest, postojali su različiti motivi za prijevare, poput moći, slave ili bogatstva, a danas gotovo svakodnevno čitamo tekstove o prijevarama na internetu. No što su financijske prijevare i kada su nastale?
Financijske prijevare situacije su u kojoj osoba pretrpi financijski gubitak, bez obzira na visinu gubitka, zbog ulaganja na temelju obmanjujućih, nepoštenih ili lažnih poslovnih praksi. Problem prijevare spominje se još u Hamurabijevu zakoniku, gdje je istaknuta i kazna koja glasi ovako: Ako pastir kojemu je vlasnik povjerio ovce na čuvanje pogrešno prikaže prirodni prirast ovaca ili ih proda za novac, bit će proglašen krivim i bit će obavezan platiti vlasniku deset puta više od utvrđenoga gubitka.
Od početka ljudskog roda do danas evolucija nije uspjela iskorijeniti glad za novcem pa je tako u grčkoj mitologiji simbol prijevare lukavstva, laži i krađe bog Hermes, Zeusov sin kojeg se opisuje kao prevrtljivu varalicu, a proglašen je i zaštitnikom lopova. Kroz stoljeća prijevare su se razvijale kako se razvijalo društvo, ekonomija i financije.
Jedna je od poznatijih vrsta prijevara Ponzijeva shema, koja je ime dobila po Charlesu Ponziju, čija je ideja bila pozajmiti novac i vratiti ga uz primamljivu dobit. Ulagači su se hvalili svojom dobrom investicijom, a njegove kupone kupovalo je sve više ljudi, no kada se doznalo da je riječ o prijevari, investitori su izgubili oko 10 milijuna dolara. Riječ je o vrsti prijevare kojom se ulagačima obećaju visoki povrati, međutim, novac se ne ulaže, već se od uplata novih ulagača postojećima isplaćuju povrati sve dok se prijevara ne otkrije ili se ne smanji priljev novih ulagača pa više nije moguće isplaćivati povrate postojećima.
Američki poduzetnik, pastor i zločinac Barry Minkow u svoj je prevarantski pothvat krenuo još u srednjoj školi, kada je osnovao tvrtku za čišćenje ZZZ Best. Iako se posao činio iznimno unosnim, sve je zapravo bio paravan za veliku Ponzijevu shemu i jednu od najvećih prijevara koje je počinila jedna osoba, a investitore i zajmodavce koštala je 100 milijuna dolara. Upravo ove prijevare poslužile su i kao inspiracija za poznate holivudske filmove poput klasika Vuk s Wall Streeta. Naime, smatra se da je inspiracija za taj film prijevara povezana s trgovanjem povlaštenim informacijama iz 1986. godine Ivana Boeskog, koji je i inspirirao lik Gordona Gekkoa. Boesky je bio američki trgovac dionicama koji je postao ozloglašen zbog svoje istaknute uloge u skandalu trgovanja povlaštenim informacijama koji se dogodio u SAD-u sredinom 1980-ih, poznat po svojoj izjavi: „I da znate, pohlepa je nešto dobro.“ Njegova pohlepa koštala ga je tada rekordnih 100.000 milijuna dolara i tri godine zatvora.
Razvoj interneta i tehnologije stvorio je još više mogućnosti za prijevare, koje su postale sofisticiranije nego prije s obzirom na to da danas u samo nekoliko klikova svatko od nas može stvoriti internetsku stranicu i ponuditi neki proizvod i uslugu. Uz razvoj interneta razvijale su se tehnike koje se koriste u financijskim prijevarama, a neke su od najčešćih fantomsko bogatstvo, oskudnost, kredibilitet izvora, društveni konsenzus i reciprocitet. No ovdje nije riječ samo o tehnikama prijevare već i o marketinškim tehnikama s kojima se redovito susrećemo.
Fantomsko bogatstvo tehnika je kojom se osobu mami s obećanjem nečega što nema, a želi. Obično se radi o bogatstvu koje pojedinac očekuje u budućnosti kao priliku za laku zaradu ili visok povrat uloženog novca.
Taktika oskudnosti budi pak lažan osjećaj hitnosti zbog ograničenih zaliha, vremena ili ekskluzivnosti ponude pa se često kao motivacija koriste pozivi poput „ova je ponuda ograničena“ ili „ova je ponuda dostupna još samo danas“.
Kredibilitet izvora odnosi se na iskorištavanje sklonosti pojedinaca da vjeruju osobama ili institucijama koje imaju autoritet pa u tom slučaju govorimo o prijevarama koje se postižu lažnim predstavljanjem, korištenjem profesionalnog jezika i stručnih termina ili korištenjem dizajna koji podsjeća na izgled organizacija.
Socijalni konsenzus još je jedan način na koji prevaranti utječu na žrtve financijske prijevare jer što veći broj ljudi ima neki stav ili se ponaša na određeni način, veća je vjerojatnost da ćemo im se pridružiti, pa se često navode brojni slučajevi osoba koje su profitirale uz njihove izjave kao „sretnih dobitnika“.
Reciprocitet je pak fenomen kod kojeg očekujemo da ćemo pozitivnom gestom uzvratiti protugestom, odnosno uslugom. U ovom slučaju prevaranti koriste tehnike poput darivanja pod pretpostavkom da ćemo im uzvratiti uslugu.
Prijevare ostaju globalni problem te nema pojedinca ili tvrtke koji nisu meta, stoga je izuzetno važno zaštititi se i biti korak ispred prevaranata.
Sadržaj donosimo u suradnji s Hanfom.
