Hrvatska je lani zabilježila rekordan broj razvoda, koji je prvi put u jednoj godini otkako se prate statistike prešao 7000, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Iako se kod nas raspada svaki treći brak, još smo po broju razvoda ispod prosjeka EU, ali podaci DZS-a pokazuju da su se ostvarila predviđanja prof. dr. Josipa Obradovića, našeg najvećeg autoriteta za područje sociologije braka i partnerskih odnosa, da će nam zbog ekonomske krize i kulturalnih utjecaja iz EU broj razvoda još rasti. Hrvatska, u procjepu između tradicionalnog i modernog društva, nije kao skandinavske zemlje, Francuska, Nizozemska... u kojima se raspada svaki drugi brak, nego je po stopi razvoda slična Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji...
Brak je složena zajednica i u današnjem suvremenom društvu kada se u braku više ne ostaje zbog tradicije i pritiska okoline, za znatan broj supružnika nije lako održati obećanje od vjenčanja do smrti. Pokazuje to i lani rekordnih 7036 razvoda, u odnosu na 2015. kad ih je bilo 6010. S druge strane 2016. imali smo blagi rast sklopljenih brakova (20.467) u odnosu na 2015. kad ih je bilo 19.834.
– Nakon nekoliko godina konstantnog smanjenja, broj sklopljenih brakova lani je za 3,1% veći nego 2015., a podaci za 2017. pokazat će radi li se o slučajnosti ili izlasku iz krize zbog koje su mnogi odlagali ulazak u brak. Broj razvedenih brakova povećan je čak 17,1% u odnosu na 2015. te je 2016. godina sa 7036 razvoda postala rekordna – kaže demograf prof. dr. Nenad Pokos.
Podaci Eurostata o broju razvedenih na 100 sklopljenih brakova pokazuju, dodaje, da smo lani imali 34,4 razvedena na 100 sklopljenih brakova, što je ispod prosjeka EU, koji je prema posljednjim podacima iznosio 46,1. Parovi se u Hrvatskoj najčešće razvode između 10 i 14 godine braka te nakon 20 i više godina braka.
Romantika, zaljubljenost, seksualno zadovoljstvo troše se nakon najviše pet godina braka, ustvrdio nam je jednom prof. Obradović, a zadovoljstvo u braku dođe do dna između 8. i 14. godine braka, kad se najveći broj ljudi razvede. Onima koji prebrode bračnu krizu kvaliteta braka opet raste, ali ne strast, nego intimnost i odanost.
No neki parovi ostaju u braku samo dok im djeca ne odrastu. I tako prođe 20 i 25 godina. Zanimljivo je da se uz Maltu Irska ubraja u zemlje EU s najmanje razvoda. Ircima je, očito, brak veća svetinja od ostalih Europljana ili pažljivije biraju bračne partnere. – Uvjerljivo najmanje razvedenih brakova na 100 sklopljenih 2015. su imale Malta (12,4) u kojoj je tek 2011. legaliziran razvod i Irska, oko 14, a mi smo se lanjskom stopom razvoda približili Slovačkoj, Poljskoj i Sloveniji. U vrhu je Portugal sa 70-ak razvedenih na 100 sklopljenih brakova, a više od 50 razvedenih na 100 sklopljenih brakova imaju Španjolska, Finska, Nizozemska, Francuska i Estonija – kaže Pokos.
Mađarska je 2009. imala iza Portugala najveću stopu razvoda (64,9), no do 2015. smanjena je na 44. I u Njemačkoj se stopa razvoda smanjuje pa je s 51,1 iz 2009. pala na 40,8 u 2015., a razlog je, kaže Pokos, rast broja stranaca koji se u prosjeku rjeđe razvode od Nijemaca, a znatno pridonose povećanom broju sklopljenih brakova.
U Hr. skolovani ljudi se zene u prosjeku oko cetrdesete, pomno biraju svoga partnera i na kraju se rastanu. Dok manje obrazovani bracni drugovi se nerijetko rastaju. Neka nam to proba objasniti dr.pr. Obradovic!?