Od 18 zemalja, koliko je sudjelovalo u PISA istraživanju financijske pismenosti 2012. godine, hrvatski petnaestogodišnjaci zauzeli su 14. mjesto.
Prvi je, kao i u ostalim područjima ispitivanja, Šangaj čijih čak 60 posto učenika riješi zadatke najviše razine, dok je na posljednjem mjestu Kolumbija čijih gotovo toliko učenika nema osnove financijske pismenosti.
Izraelci i Talijani slabiji
Od naših lošiji su i petnaestogodišnjaci iz Izraela, Slovačke i Italije. Zanimljivo je također da čak 15,5 posto naših učenika nema osnovne vještine u financijskoj pismenosti te da nešto malo više od 10 posto njih postiže rezultate na najvišoj razini. Gimnazijalci imaju bolje rezultate od svojih kolega u strukovnim školama, međutim zabrinjavajuće je da ih samo 27 posto dođe do visoke razine financijske pismenosti.
Učenika iz strukovnih škola na najvišoj razini gotovo i nema, a na najnižoj razini ili ispod nje više ih je od 40 posto. Za financijsku pismenost djece važno je obrazovanje roditelja, ali gotovo nikakav utjecaj nemaju razgovori o novcu. Novcem bolje raspolažu djeca koja sudjeluju u obiteljskim poslovima.
2015. ne sudjelujemo
No većina ih novac dobiva od roditelja, rodbine, prijatelja. Takvih je u Hrvatskoj čak 85 posto, međutim od tog broja 27 posto novac “zaradi” pomažući u kućanskim poslovima. Voditeljica PISA centra Michelle Braš Roth naglašava da je važna ravnomjerna dostupnost financijskog obrazovanja i dodaje da prema mišljenju ravnatelja 163 škole koje su sudjelovale u istraživanju, 68 posto učenika nema nikakvo financijsko obrazovanje, a 60 posto nastavnika nije usavršavano iz područja financija.
Preporuka OECD-a koji organizira PISA istraživanje jest da se financijsko obrazovanje institucionalno provodi od vrtića pa do fakulteta, da mora biti dostupno svima i prilagođeno uzrastu kako bi se mladi lakše mogli snaći u bogatoj ponudi različitih financijskih proizvoda, znali procijeniti rizike zaduživanja i mogli štedjeti za starije dane ili školovanje djece. Sljedeće je istraživanje financijske pismenosti 2015. godine, ali Hrvatska u njemu neće sudjelovati zbog nedostatka novca.
>>Dijete u Kini sa 15 godina zna više nego u Hrvatskoj sa 18. Pokušajte vi riješiti test!
>>Hrvatskoj djeci veliki problem riješiti problem
" ... malo znaju o raspolaganju novcem", Mnogi ga ni nemaju, kao ni njihovi roditelji, pa otkud da nauče. I mi smo zaboravili na raspolaganje -" diplomirali smo na onome - iz šupljejg u prazno". Možda je i to raspolaganje ali sa živcima.