Maslac ili margarin?, i danas se pitaju mnogi, nakon što su proteklih desetljeća zdravstveni autoriteti jednu pa drugu namirnicu proglašavali štetnom. Međutim, prema riječima nutricionistice dr. sc. Darije Vranešić-Bender, ni margarin ni maslac nisu nezdravi u umjerenim količinama. Margarin se dobiva od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama, a obogaćen je vitaminima topivim u masti i ne sadrži kolesterol. Prije petnaestak godina uočeno je da transmasne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja odnosno tijekom proizvodnje margarina imaju izrazito štetno djelovanje na krvne žile. – Stoga su unazad pet godina proizvođači izbacili nepoželjne transmasne kiseline iz margarina – kaže dr. Vranešić-Bender. Maslac je, pak, izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom čiji je unos također potrebno ograničiti, ali je i bogat korisnim masnoćama poput konjugirane linolenske kiseline te vitaminima topivim u masti.
Idealno
Idealan udio masnog tkiva u organizmu zdrave osobe iznosi 12-20% za muškarce i 20-30% za žene. Ljudsko je tijelo sposobno sintetizirati sve potrebne masne kiseline osim dviju: linolne i linolenske kiseline. Te se kiseline nazivaju esencijalnima i nužno ih je osigurati prehranom.
Dobre i loše
Pretjeran unos zasićenih masti (iz životinjskih izvora) povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i pretilosti, pa zasićene masti (s transmasnim kiselinama) zovemo “loše” masti. Jednostruko i višestruko nezasićene masti imaju cijeli niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se “dobrim” mastima
Light
Margarini najčešće sadrže niz masnih kiselina potrebnih organizmu. 100 g, ovisno o proizvodu, osigurava 18-22 g zasićenih masti, 16-21 g jednostruko nezasićenih masti te 8-24 g višestruko nezasićenih masti. Iznimka su light margarini - zbog smanjenog udjela masti sadrže i upola manje zasićenih i jednostrukonezasićenih masti, dok je sadržaj višestrukonezasićenih masti očuvan.
Energija
Preporuke govore da svakodnevnom prehranom treba osigurati 30% energije iz masti. Pri tome se ne treba toliko zamarati kvantitetom, važnije je obratiti pažnju na kvalitetu. Do 10% trebaju činiti zasićene masti, a 20% nezasićene. Masti su koncentrirani izvor energije: 1 g masti osigurava 9 kcal, a 1 gram ugljikohidrata odnosno bjelančevina osigurava 4 kcal
Za djecu
Zasićene masti služe uglavnom kao izvor energije, a nezasićene za izgradnju staničnih struktura. Dok su zasićene masti neophodne u prehrani osoba koje se bave teškim fizičkim radom i sportom, dojenčadi i djeci, adolescentima te trudnicama i dojiljama potrebne su velike količine nezasićenih masti
Štetno
1990-ih otkrilo se da transmasne kiseline nisu dobre za zdravlje srca i krvnih žila - snizuju razinu HDL (“dobrog”) kolesterola u krvi istodobno povisujući razinu ukupnog i LDL (“lošeg”) kolesterola
142 godine
Margarin je nastao 1869. godine i do danas je prošao brojne promjene. Proizvodi se od biljnog ulja i čvrstih biljnih masti tehnološkim procesom.
Kad bi ljudi znali sve o margarinu prodaja bi mu pala za 90%!