Znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu (UCL) proučili su prehrambene navike kod više od 2.400 parova jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca. Njihova otkrića pokazuju da genetika čini 60 posto razloga za izbirljivost kod djece starih 16 mjeseci, prenosi Daily Mail. Kako djeca rastu, utjecaj genetike postaje još veći, pa tako u dobi od tri do trinaest godina genetikom možemo objasniti 74 posto izbirljivosti. Iako DNK ima ključnu ulogu, istraživači naglašavaju da to ne znači da roditelji trebaju odustati od poticanja zdrave prehrane.
Izbirljivost u hrani definira se kao sklonost konzumiranju uskog raspona namirnica zbog teksture ili okusa, te nevoljkost isprobavanja novih namirnica. Vodeća autorica studije, dr. Zeynep Nas s UCL-a, izjavila je: "Izbirljivost u prehrani vrlo je česta među djecom i može biti veliki izvor stresa za roditelje, koji često krive sebe za ovakvo ponašanje ili ih drugi okrivljuju. Naša otkrića, koja pokazuju da je izbirljivost u velikoj mjeri urođena, mogla bi pomoći u smanjenju osjećaja krivnje kod roditelja. Ovo ponašanje nije rezultat roditeljstva."
VEZANI ČLANCI:
Studija također pokazuje da izbirljivost nije nužno samo prolazna faza, već može biti dugotrajna. Profesorica Clare Llewellyn dodala je: "Iako genetika igra dominantnu ulogu u izbirljivosti, okoliš također ima svoju važnost. Zajednički obroci, sjedenje za stolom kao obitelj, vrlo su značajni u ranoj dobi. Ovo upućuje na to da bi najbolje vrijeme za intervenciju, kako bi se djeci pomoglo da jedu širi spektar namirnica, bilo tijekom najranijih godina. Ponovno izlaganje iste hrane i ponuda raznovrsnog voća i povrća mogu biti učinkoviti."
VEZANI ČLANCI:
Tijekom istraživanja, roditelji blizanaca ispunjavali su upitnike o prehrambenim navikama svoje djece u dobi od 16 mjeseci, te zatim u dobi od tri, pet, sedam i trinaest godina. Pokazalo se da dvojajčani blizanci pokazuju veće razlike u izbirljivosti u prehrani nego jednojajčani blizanci, što upućuje na snažan utjecaj genetike. Jednojajčani blizanci dijele identičan genetski materijal, dok dvojajčani blizanci dijele samo 50 posto gena. Tim je također otkrio da jednojajčani blizanci s godinama postaju manje slični u svojoj izbirljivosti, što pokazuje veći utjecaj jedinstvenih okolišnih čimbenika u starijoj dobi.
VEZANI ČLANCI:
Autorica dr. Alison Fildes sa Sveučilišta u Leedsu, izjavila je: "Iako izbirljivost u hrani ima snažnu genetsku komponentu i može potrajati izvan ranog djetinjstva, to ne znači da se ne može promijeniti. Roditelji mogu nastaviti podržavati svoju djecu u konzumiranju raznovrsne hrane tijekom cijelog djetinjstva i u adolescenciji, no kako djeca odrastaju, vršnjaci i prijatelji mogu postati značajniji utjecaj na prehrambene navike."
Djeca iz vrtića u Strožancu iznenadila svoju odgajateljicu na vjenčanju:
