Je li zračenje mobitela kancerogeno – odgovor ćemo dobiti u idućih pet godina. Mobiteli su samo jedan od rizičnih faktora koji se trenutačno analiziraju i za koje se znanstveno utvrđuje jesu li i u kojoj mjeri kancerogeni, a konačnu će odluku donijeti Institut za istraživanje raka u francuskom Lyonu. Voditelj jednog od odjela toga instituta je dr. Zdenko Herceg, molekularni biolog i genetičar. Upravo je taj znanstvenik dio tima koji je ovih dana potvrdio ono o čemu se dugo raspravljalo – da su antibaby pilule kancerogene. Dvojbe nema, ističe dr. Herceg iza kojega je niz projekata, znanstvenih radova i nagrada za istraživanje tumora te predavanja diljem svijeta, a zatekli smo ga na konferenciji Međunarodnog društva za primijenjene znanosti (ISABS) na Braču.
Što se znalo dosad
– Riječ je o najvećoj studiji na svijetu u koju je uključeno pola milijuna zdravih ljudi još prije 20 godina. Uzeti su uzorci njihove krvi, plazma, serum, urin i pohranjeni u tekući dušik. Sada na osnovi toga imamo tisuće radova i studiju koja obuhvaća 11 tisuća žena kod kojih se u međuvremenu razvio tumor dojke. Analizirali smo što se u njihovu tijelu događalo prije nego što su razvijeni tumori, možemo li vidjeti neke znakove u genomu i epigenomu što će nam reći nešto o faktorima rizika. Tako kod žena u ovoj studiji možemo naći molekularne "potpise" pušenja, alkohola, određenih prehrambenih navika, ali i otiske vezane uz upotrebu hormonske terapije i oralnih kontraceptiva. To dosad nitko nije dokazao, a mi znamo da je to potencijalni kancerogen – kazao nam je dr. Herceg koji je u inozemstvo otišao još 1992. godine, doktorirao na čuvenom škotskom St. Andrewsu, specijalizirao na bečkom Institutu za molekularnu patologiju i potom nastavio karijeru u Lyonu gdje u Institutu za rak godinama vodi odjel s 30-ak znanstvenika.
Oni su dio tima Instituta koji jedini na svijetu, da tako kažemo, utvrđuje i određuje što uzrokuje rak, odnosno koji su rizični faktori. I o tom je pitanju ljestvica podijeljena, tako da postoji ona najviša neupitna razina rizičnih faktora za koje je kancerogenost dokazana i na ljudima i na životinjama. Pušenje, alkohol, pojedini virusi (HPV) i bakterije poput Helicobacter pylori... Upravo kad je riječ o HPV-u, virusu koji se u posljednje vrijeme često spominje i u Hrvatskoj jer je počelo neobavezno cijepljenje 14-godišnjakinja, dr. Herceg otkriva da je Institut utvrdio kako je dovoljna jedna doza cjepiva protiv HPV-a. Inače se cijepi u više navrata. Je li to utjecaj industrije, ne možemo zaključivati, no pritisci su konstantni, otkriva znanstvenik. Iz tog je razloga neovisnost Instituta, koji je inače pod kapom Svjetske zdravstvene organizacije, i njegovih stručnjaka zaštitni znak.
Zaključak konsenzusom
– Riječ je o grupi eksperata koji pokrivaju različita područja – biolozi, genetičari, epidemiolozi, kliničari, bioinformatičari, matematičari iz različitih institucija i dijelova svijeta sastaju se u Lyonu. Sve što je objavljeno na određenu temu, svi dokazi pripreme se te ih oni analiziraju, raspravljaju, evaluiraju te donose zaključak konsenzusom. Mogu reći i da još nema dovoljno dokaza pa se sastaju za par godina o istoj temi, a nekad se kancerogeni faktori ponovno ocjenjuju na temelju novih znanstvenih dokaza – objašnjava dr. Herceg proceduru kako nešto završi na "listi" kancerogena. Popisu na kojem je u prvoj skupini, dakle onoj u kojoj su pobrojeni najjači i nesumnjivi kancerogeni, tijekom 50 godina stavljeno njih više od stotinu. Uz duhan i alkohol, na tom su popisu i pojedine supstancije lijekova koji su se do ovog zaključka uredno koristili u praksi, pa čak i u trudnoći.
>> Čak 70 posto parova priznaje da ima nezaštićene spolne odnose
Kažem ja vama-guma glavu čuva!!!