Život više od 400 tisuća pacijenata s dijabetesom, koliko ih je u Hrvatskoj, uvelike će se promijeniti do kraja ove godine – do tada bi se kod nas trebao početi primjenjivati svjetski jedinstveni sustav kontrole te bolesti. U principu je vrlo jednostavan: uz pomoć pametnog telefona, vrijednosti šećera u krvi u realnom se vremenu šalju liječnicima koji na taj način kontrolira stanje pacijenta te prilagođava terapiju a da pacijent nije fizički u ordinaciji.
Iako je na prvom mjestu dobrobit pacijenta, financijski učinak nije zanemariv jer procjene kažu da bi se na taj način hrvatskom zdravstvu godišnje uštedjelo 200 milijuna kuna. Naizgled jednostavan sustav, nazvan uniGluko, tehnički je vrlo zahtjevan i sofisticiran, a rezultat je domaće pameti i rada. Razvila ga je velikogorička tvrtka SD Informatika iz koje pak kažu kako se time otvara put da Hrvatska – prva na svijetu – postane država s nacionalnim sustavom za kontrolu i upravljanje dijabetesom.
Na razvoju sustava radili su s kolegama s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na čelu s profesorom Ratkom Magjarevićem i magistrom Lukom Celićem, na čijim idejama je zasnovan tehnički dio rješenja. Ministarstvo zdravstva i HZZO su ih podržali od početka te odobrili pilot-projekt u ordinacijama obiteljske medicine i bolnicama, a partner im je i Hrvatski telekom koji daje tehnološku platformu i podršku. Tehnički, sustav se sastoji od tri dijela. MOBILE je namijenjen kontroli dijabetesa putem pametnih telefona. Svi se izmjereni podaci prenose u uniGluko CLOUD platformu te ih "odande" na uvid dobivaju zdravstveni djelatnici preko uniGluko CLINIC uređaja.
Sigurniji život
Prva i najvažnija korist jest, dakako, sigurniji život pacijenata.
– uniGluko prikuplja podatke o razinama šećera u krvi iz svih dostupnih glukometara. Nije to zanemariva činjenica jer se kod nas koristi 37 glukometara koje je odobrio HZZO. No, veći problem koji uniGluko rješava jest činjenica da se sada lijekovi i pomagala propisuju temeljem dnevnika samokontrole u koji pacijenti sami upisuju podatke o razinama šećera u krvi. Istraživanja su pokazala da se 70 posto tih podataka razlikuje u odnosu na izmjerene podatke, što je alarmantno – kaže Siniša Drobnjak iz SD Informatike.
Primjenom ovog sustava liječnik prati svakog pacijenta temeljem stvarnih podataka u realnom vremenu te može odmah prilagoditi terapiju.
– To omogućuje rano otkrivanje bolesti jer samo 58 posto oboljelih ima dijagnosticiran dijabetes, ali što je važnije, sprječava nastanak komplikacija koje čine 86 posto troškova dijabetesa, a posljedica su loše reguliranog dijabetesa. Treba reći da samo 7,39 posto oboljelih nema komplikacije. Nije zanemarivo istaknuti da se izbjegava niz posjeta liječniku, koje su do sada pacijenti morali obavljati radi propisivanja terapije i trakica – ističe Drobnjak.
HZZO troši tri milijarde
Projekt su financirali sami, uloživši oko pet milijuna kuna, te dijelom iz EU fondova. Zadnje tri godine na projektu radi tim od 4 do 8 istraživača i programera. Kad se govori o novcu, ne mogu se zaobići uštede.
– HZZO troši blizu 3 milijarde kuna godišnje na troškove dijabetesa, odnosno gotovo 12 posto budžeta. Ove će brojke i dalje rasti te bi u sljedećih 10 godina mogle narušiti stabilnost sustava zdravstva – kažu.
Kratkoročne uštede odnose se na smanjenje broja posjeta liječniku, racionalnije propisivanje ortopedskih pomagala te efikasniji rad zdravstvenih djelatnika. Dugoročne posljedice odnose se na povećanje učinkovitosti terapije, smanjenje troškova lijekova i smanjenje komplikacija.
– Primjerice, pacijent može koštati zdravstveni sustav i do 60 kuna dnevno. Stoga, ako mu je propisana terapija koja ne postižu učinak i regulaciju bolesti, godišnji trošak liječenja nije u cijelosti ekonomski opravdan. Tu se postavlja i pitanje broja liječnika koji će morati sanirati sve veći broj komplikacija poput amputacija, otkazivanja bubrega ili srčanog udara. Preliminarne procjene ušteda racionalnog upravljanja troškovima dijabetesa u ovom trenutku se penju i do 200 milijuna kuna godišnje. Trošak primjene sustava u konačnici će biti dio ušteda koje će ostvariti HZZO-u, što će olakšati i sufinanciranje nabave uređaja – kaže Drobnjak.
UniGluco, kao i drugi sustavi, poput e-recepata koji se u Hrvatskoj primjenjuju neko vrijeme, dok EU tek sada pokreće pilot-program te vrste, izvrsna su preporuka za Hrvatsku kao državu informatiziranog zdravstva. Tvrtka SD Informatika radi na još jednom svjetskom novitetu – s profesorom Omarom Escalonom s irskog sveučilišta u Ulsteru razvijaju posebnu narukvicu koja u stvarnom vremenu prati srčani ritam.
– Svi odmah pomisle na uređaje za mjerenje pulsa, što je krivo. Kontrola ritma se do sada radila u ordinacijama ili uz pomoć holtera, a ovo je potpuna novost – kazao nam je profesor Escalon hvaleći stručnost hrvatskih kolega.
Uz tu narukvicu, liječnik odmah vidi anomalije te može na vrijeme reagirati, bilo da prilagodi terapiju ili pak pošalje pomoć.
– Kod poremećaja ritma najvažnija je promptna reakcija, kad minute dijele pacijenta od trajnog oštećenja ili smrti, što je javnost mogla vidjeti kod naglih smrti nogometaša na terenu. Uz ove narukvice, upozorenje da se sa srcem nešto događa stići će na vrijeme liječnicima – ističe Escalon.
>> Svatko od nas može imati šećernu bolest, a da to ne zna
>> Prije 92 godine američki znanstvenici patentirali inzulin, a danas polažemo nade u onaj 'pametni'
