Puno vremena ljeti provodimo na otvorenom te smo izravno izloženi ubodima različitih insekata. Njihovi ubodi mogu izazvati manje ili veće upalne reakcije na koje različito reagiramo. Ugodni boravak na otvorenom obično nam kvare štrige, mravi, gusjenice i leptiri, dvokrilci, škorpioni, pauci, grinje i krpelji, čak i rakovi. No, na prvom i najvažnijem mjestu su opnokrilci - pčele, ose, stršljeni i bumbari.
- Ubod opnokrilca izaziva jaku bol, a na mjestu uboda pojavljuje se bijela papula s crvenilom, uz otok, toplinu, svrbež te katkada i mjehurić. Mogu se javiti i opći simptomi i znakovi, a posebna je opasnost ako je osoba alergijski senzibilizirana na antigene otrova zbog mogućnosti anafilaktičkog šoka koji može završiti smrću. Kao alergijska reakcija može se javiti i koprivnjača. Tada treba potražiti liječničku pomoć. Važno je i mjesto uboda jer ubod u jezik, ždrijelo i stijenku usne šupljine može ugroziti disanje te se čovjek može ugušiti. Opasni su ubodi blizu oka te općenito u glavu i vrat, kao i ubod u žilu - kazao nam je prim. mr. sc. Tomislav Maretić s Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" u Zagrebu.
Dr. Maretić dodaje kako je u liječenju potrebno odstraaiti žalac, a da se ne istisne otrov iz otrovne vrećice. Na mjesto uboda treba stavljati hladne obloge, a prema potrebi uzimati i antihistaminike.
- Ako se dogodi više uboda daju se antihistaminici i kortikosteroidi, infuzije, a kod anafilaktičkog šoka neophodan je adrenalin. Osobe koje su alergične na opnokrilčev ubod moraju izbjegavati jake mirise, parfeme ili losione, odlazak u vočnjake, cvjetnjake, jesti voće na otvorenom prostoru te veće napore jer znoj privlači kukce. Osobe koje su imale jake alergijske reakcije morale bi provesti specifičnu imunoterapiju kojom se mogu enilo uza riješiti tog problema, rekao je prim. mr. sc. Tomislav Maretić.
Muhe mogu mehanički prenositi uzročnike crijevnih bolesti na hranu. Stručnjaci upozoravaju da su odbačene gume i druge nehotice odbačene posude u kojima se zadržava kišnica najvažnija legla komaraca koji se posebno u sredozemnoj klimi dobro razmnožavaju. Na mjestima uboda komarca može nastati otok i crvenilo uza svrbež, pečenje i bol.
Dr. Maretić preporučuje da mjesto uboda premažete adstringetnom kremom, a ako se pojavi alergijska reakcija i antihistaminske masti i kreme te antihistaminske tablete. Dobro je koristiti elektroničke rastjerivače kukaca, mirisne svijeće, a pomoći će češnjak, lavanda, ružmarin, kadulja i cimet. Obadi tvrdom i nazubljenom donjom čeljusti buše kožu i sišu krv. Napadaju ljeti, a ubodi u bolne rane koje često krvare te su podloga za sekundarne infekcije, pojavu apscesa i celulitisa. Liječi se obično stavljanjem antihistaminika na mjesto uboda, a katkad liječenje zahtijeva i antibiotik.
Bolesti koje prenose krpelji su u nas, prije svega, lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Borelioza se očituje pojavom "črljenšira" u obliku crvenog kruga ili obruća na koži na mjestu uboda krpelja. Liječi se antibioticima. Protiv krpeljnog meningoencefalitisa može se cijepiti, a reakcija je temperatura i jaka glavobolja. Važno je svaki put kad dođete iz prirode pregledati kožu te odmah izvaditi krpelja pincetom - polakim, strpljivim povlačenjem. Tako krpelj neće moći prenijeti infekciju. Nije potrebno odlaziti liječniku samo radi toga da on izvadi krpelja. Ako u tijelu ipak ostane djelić raskomadana krpelja sam će otpasti.
U prirodi treba hodati po stazama, ne provlačiti se kroz šikaru te izbjegavati dodir s biljkama, osobito na rubovima proplanaka. Potrebno je nositi svijetlu i dužu odjeću koja nije "mucasta" te koristiti repelente.
>>10 savjeta kako se obraniti od napasnika – komaraca i krpelja
