Iako pretjerano izlaganje suncu može ozbiljno naštetiti našem organizmu - pogotovo koži - sunčeve su zrake glavni preduvjet za stvaranje D vitamina u organizmu. To je potvrdila i studija objavljena u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics koja pokazuje da gotovo pola svjetske populacije u krvi ima premalu koncentraciju D vitamina, što je posebno izraženo kod ljudi koji žive sjeverno od 35. paralele.
Istraživanja su pokazala da samo pet do 30 minuta boravka na suncu dnevno može biti dovoljno da se zadovolje dnevne potrebe za D vitaminom, no sad kad zbog pandemije uglavnom boravimo u zatvorenim prostorima, treba pripaziti i na njegov unos hranom i raznim suplementima.
Dr. Mike Roizene iz klinike Cleveland objašnjava da je vitamin D sad posebno važan jer znatno doprinosi jačanju imuniteta, a njegove su vrijednosti često tako niske baš kod onih skupina koje su najosjetljivije na koronavirus - starijih ljudi i kroničnih bolesnika.
- Znanstvene su studije pokazale vezu između niske koncentracije D vitamina i učestalosti obolijevanja od nekoliko infektivnih bolesti, posebno infekcija gornjeg respiratornog sustava ali i upale pluća, upale uha, hepatitisa B i C, te HIV infekcije - rekao je dr. Roizene.
No, što je sad sa apsorpcijom D vitamina, za vrijeme karantene i minimalnog boravka vani na suncu? Roizene kaže da ga većina sad sigurno dobiva manje nego inače, pa bismo imunitet trebali podići i na neki drugi način.
- D vitamin je bitan za brojne različite fiziološke procese, a utječe nam na kosti, sprječava upale, popravlja san, te poboljšava rad srca i mozga - objasnila je dr. Alexandra Lewis. Ona podsjeća da se njegov preporučeni dnevni unos za zdrave odrasle osobe kreće između 600 i 800 IU dnevno, a tu je količinu u tijelo nemoguće unijeti samo kroz hranu.
Rent-a-chef i Home Office: novo doba luksuznog odmora s privatnim kuharom
Nedostatak D vitamina
Američko je istraživanje zdravstvenog stanja i prehrane nacije pokazalo da dodatke D vitamina uzima čak 37 posto stanovnika SAD-a, a njegov se nedovoljan unos povezuje s osteoporozom, kardiovaskularnim bolestima, padom kognitivnih sposobnosti, dijabetesom i raznim karcinomima.
Prema dr. Lewis svi bismo trebali jesti što više hrane bogate D vitaminom, bez obzira na količinu vremena koje provodimo na otvorenom. Ako ga i tad u krvi imamo premalo, dobro je, kaže, uzeti i dodatak D vitamina, pogotovo u zimskim mjesecima i za vrijeme izolacije.
- Prije nego počnete s nadomjeskom, zamolite liječnika obiteljske medicine da vas uputi na provjeru koliko ga imate u krvi - preporučuje dr. Lewis za Real Simple, a on onda po tome može preporučiti dodatak.
Savjeti za veći unos D vitamina:
- Zbog omega-3 najmanje dva do tri puta tjedno jedite masniju ribu - preporučuje Američko udruženje za srce za kardiovaskularno zdravlje: najviše D vitamina imaju sabljarka, losos, tuna i skuša.
- Pijte mlijeko bogato D vitaminom
- Jedite žitarice koje su obogaćene D vitaminom
- Jedite više gljiva jer su izvrstan biljni izvor D vitamina
Dinina objava na Facebooku ujedinila je Hrvatsku nakon razornog potresa: "Ovo mi je vratilo vjeru u ljude, svi će vam pomoći."
Dinina objava na Facebooku ujedinila je Hrvatsku nakon razornog potresa: "Ovo mi je vratilo vjeru u ljude, svi će vam pomoći."Dinina objava na Facebooku ujedinila je Hrvatsku nakon razornog potresa: "Ovo mi je vratilo vjeru u ljude, svi će vam pomoći."
Objavljuje Večernji list u Petak, 22. siječnja 2021.
.
voće i povrće