Zdravstvene institucije

Kakva su pravila u bolnicama za vrijeme pandemije?

Merkur osiguranje
Foto: Shutterstock
1/4
05.11.2020.
u 14:17

Pojavom koronavirusa svijet je preko noći stao. Ulazna vrata zatvorile su odgojno obrazovne institucije, dok su bolnice započele sa selekcijom pacijenata. Iako je zvučalo nevjerojatno, zdravstvene institucije dobile su upute po kojima su smjele primati pacijente samo s određenom vrstom bolesti. Za sve ostale probleme vrijeme se zaustavilo, kao i njihovo liječenje.

Od pojave pandemije, kamo god krenemo, prate nas iste upute. „Obavezno nošenje maski“,“Molimo pridržavajte se udaljenosti od 2 metra“, „Držite razmak“ i slično. To su sami neki od mnoštva natpisa koji su postali dio naše svakodnevice. Nekako smo to uspjeli prihvatiti i većina nas se trudi maksimalno pridržavati tih uputa.

Porast broja zraženih od bolesti COVID-19 utjecao je na popunjavanje bolničkih kapaciteta vrtoglavom brzinom. Određene bolnice diljem Hrvatske postaju specijalizirane samo za primanje pacijenata koji su zaraženi  koronavirusom. Takvo stanje dovelo je do mobilizacije ostalih zdravstvenih kapaciteta i njihovih radnika. No, što takva situacija znači za ostale pacijente?

Za vrijeme lockdowna, odobren ulazak u zdravstvene kapacitete imali su samo specifični bolesnici s temperaturom manjom od 37°C.  To može zvučati pošteno, no dok ne postanemo pacijent s tegobom koja je pauzirana za tretiranje, nikad nećemo sa sigurnošću znati je li to ipak bila korektna odluka. Puno ugovorenih termina pregleda i raznih testiranja, na koje se mora čekati i po nekoliko mjeseci, bila su zaustavljena. Sve oči i resursi usmjerili su se na borbu s virusom.

Danas kada pandemija ima znantno šire razmjere nego za vrijeme lockdowna, svaki dan iščekujemo koje će se dodatne mjere uvesti u naš svakodnevni život, ali i u zdravstveni sustav.  Svi se želimo odgovorno ponašati, no COVID-19 utjecao je na okretanje leđa ljudima koji kašlju ili imaju minimalno povišenu temperaturu tijela.

Foto: Shutterstock

Zašto je tako teško ući u javnu bolnicu?

Postoji velik broj faktora koji mogu utjecati na povišenje temperature tijela. Kod žena to može biti trudnoća, ovulacija, prvi dan ciklusa i sl., dok na sve znatan utjecaj ima stres, strah, panika, itd. Iako je zdravstveno osoblje vrlo svjesno svih razloga koji mogu utjecati na povišenje tjelesne temperature, sukladno mjerama koje su donesene, moraju izolirati i odbiti takve pacjente.

Isto tako, naš toplomjer kod kuće ne mora pokazivati jednaku temperaturu kao toplomjer koji koriste bolnice ili domovi zdravlja. Veliki problem u cijeloj situaciji jest to što možemo biti potpuno zdravi od virusa, no ukoliko nam je tjelesna temperatura povišena, bit ćemo odbijeni na samom ulasku u zdravstvenu ustanovu.

Sukladno informacijama koje su dostupne javnosti, svaka bolnica selekciju pacijenata provodi na vlastiti način. Tako KBC Zagreb provodi epidemiološku trijažu prije samog ulaska u bolničke prostorije, bez obzira radi li se o dijagnostičkom postupku ili zaprimanju pacijenata na bolničko liječenje. Ono što trijaža uključuje jest popunjavanje bolničkog upitnika za procjenu rizika od zaraze koronavirusom i mjerenje tjelesne temperature.

Za ulazak u bolnicu postoje samo dva trijažna mjesta, zbog čega se stvaraju redovi, a proces čekanja može biti poprilično dugačak pa je obavezno pridržavanje razmaka od 1,5 do 2 metra. Nekoć dug proces čekanja u samoj bolnici preselio se van, stoga nije neobično što se broj građana koji su nezadovoljni ovakvim pristupom sve više povećava. Ujedno se bliži zima, stoga pomisao na čekanje u dugačkom redu dok je vani ispod nule, nije primamljivo za bilo kojeg pacijenta.

Osim ovih postupaka, definirane su upute za kronične bolesnike koji trebaju doći na liječenje u bilo koji bolnički centar u Zagrebu. Tu također dolazi do selekcije pacijenata, nekad neovisno o nužnosti situacije.

Foto: Merkur osiguranje

Vrata privatnih poliklinika uvijek su širom otvorena

Iako je borba protiv koronvirusa izuzetno bitna, jako je teško gledati kako ostali zdravstveni problemi padaju u drugi plan. Tako je djelatnica jedne javne službe Mia P., za vrijeme kuhanja zaradila opeklinu. Zvala je doktoricu opće prakse koja joj je rekla da ne dolazi u dom zdravlja te joj telefonski davala upute kako da sama sebi previje ranu. Nakon čitavog vikenda bolnog previjanja, u ponedjeljak je ipak odlučila otići na pregled, da bi od medicinske sestre dobila informaciju kako se radi o opeklini drugog stupnja koja se mora vrlo pažljivo zbrinuti, a takvu sposobnost i znanje nema prosječni laik.

Ovo sigurno nije jedini primjer zanemarivanja drugih pacijenata zbog pandemije koja vlada. Kako bismo izbjegli bilo kakve situacije vezano uz odbijanje pacijenata za liječenje, bilo u bolnici ili domu zdravlja, neminovno ćemo se početi više okretati privatnim poliklinikama.

Foto: Merkur osiguranje

Samo liječenje tamo nije pokriveno HZZO-om, no imate mogućnost da si uz Merkur premium osiguranje osigurate najbolji tretman za vaše zdravlje. health4me Premium dodatno je zdravstveno osiguranje koje svakome osigurava privatnu zdravstvenu skrb bez dugih lista čekanja, bilo da se radi o specijalističkom pregledu, dijagnostičkim obradama, laboratorijskim pretragama, itd. Njegovo pokriće vrijedi u cijelom svijetu pa, ukoliko do problema dođe na nekom putovanju, bit ćete zbrinuti.

Na njihovoj internet stranici www.merkur.hr možete pronaći sve o ovom jedinstvenom paketu usluga. Približava se zima, brojke zaraženih od pandemije rastu, a ostali zdravstveni problemi neće čekati da se ona smiri. Vodite računa o svojoj budućnosti, pogotovo kada je ovako neizvjesna.

Zdravlje nam mora biti prvom mjestu, a uz health4me Premium, put do ozdravljenja može biti kvalitetan, jednostavan i brz. Koračajte kroz jesen i zimu, znajući da ste u sigurnim rukama i prepustite se nevjerojatnim mogućnostima koje pruža Merkur osiguranje.

Sadržaj nastao u suradnji s Merkur osiguranje d.d.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?