Je li Lucije Artorije Kast, rimski vojskovođa pokopan u Podstrani, bio povijesna ličnost čiji je životni put poslužio za nastanak legende o kralju Arthuru, vitezu okrugloga stola kojemu je slavni čarobnjak Merlin bio politički savjetnik?
“S obzirom na Artorijevu vojnu karijeru i vijesti o njegovu ratovanju u Britaniji, skupina britanskih istraživača povezala je Lucija Artorija Kasta s mogućim sudjelovanjem toga rimskog časnika u postupnom stvaranju legende o kralju Arthuru. Sličnost između obiteljskog imena Artorius i Arthur veoma je očita i lingvistički objašnjiva. Tu je tezu lansirao još 1924. Kemp Malone”, navodi akademik Nenad Cambi. Entuzijasti okupljeni oko ogranka Matice hrvatske uz podršku gradonačelnika, njegovih suradnika i Turističke zajednice Podstrane inicirali su održavanje druge znanstvene konferencije temeljene na arheološkim nalazima vezanima uz Artorija Lucija Kasta. Opredijelili su se za inovativan marketinški pristup kreiranja nove destinacijske ikone temeljene na legendi, s poveznicom na povijesnu ličnost, objašnjava prof. dr. sc. Neven Šerić. Ova će povijesna priča zacijelo pridonijeti cjelogodišnjoj turističkoj ponudi Podstrane.
Ime Lucijusa Artorija Kasta nalazi se na dva natpisa iz vremena cara Komoda s kraja II. stoljeća. Taj vojskovođa proslavljen u bitkama i ratovima protiv hordi Armenaca bio je stekao i pravo izricanja smrtne kazne za rimske građane. Ime Lucija Artorija Kasta nalazi se na dvama natpisima iz vremena cara Komoda, s kraja II. stoljeća. Jedan je od njih, sadržajno i izradbeno jednostavniji, po svoj prilici bio izložen na nekom javnom mjestu, a drugi je natpis uklesan u nadgrobnu stelu, urešenu rozetama i viticama, što je bila dijelom većeg spomenika. Originalna se stela sada čuva u crkvi sv. Martina, a na njenu izvornu mjestu je replika. Tekst navodi impresivni niz sve uglednijih vojnih funkcija koje je Lucije Artorije Kast stjecao tijekom blistave karijere, a glasi: “Dušama pokojnika (posvećeno).
Lucije Artorije Kastus satnik III. Galske legije, također satnik VI. Željezne legije, također satnik II. Pomoćne legije, također satnik V. Makedonske Ustrajne legije, također satnik prvog manipula trijarija iste legije, zapovjednik flote u Mizenumu, zapovjednik u VI. Pobjedničkoj legiji, vojskovođi britanskih legija protiv Armorićana, upravitelju pokrajine Liburnije u rangu centenara sa svim sudačkim i drugim ovlastima, za života sebi i svojima…oporučno.” Tijekom vladavine cara Hadrijana (117-138) i njegova nasljednika Antonina Pija (138-161) Kast je obavljao važne dužnosti u pet različitih legija i u jednoj carskoj ratnoj mornarici. Svoje najodgovornije zadaće – zapovjedništvom nad postrojbama povedenima u rat protiv Armenaca i upravom nad provincijom Liburnijom – izvršavao je tijekom vladavine cara Marka Aurelija (161-180). Taj vojskovođa proslavljen u bitkama i ratovima protiv hordi Armenaca bio je stekao i pravo izricanja smrtne kazne za rimske građane. Pretpostavlja se da je potaknuo i razvoj maslinarstva na prostoru Podstrane. Artorijeva impresivna vojna karijera dijelom se odvijala u Britaniji zbog čega je prema nekim mišljenjima stvorena mogućnost njegova sudjelovanja u stvaranju legende o kralju Arturu.
Vladar dvora Camelot kojeg je savjetovao čarobnjak
Lingvistička sličnost između Artorijeva i Arthurova imena nedvojbena je. No još nije riješena dvojba odakle potječe Lucije Artorije Kast, a samim time i kralj Arthur. Je li on bio dalmatinskog podrijetla?
“Prisežem da ću biti blag prema slabima. Prisežem da ću biti hrabar prema jakima. Prisežem da ću biti neumoljiv prema zlima i opakima. Prisežem da ću braniti nemoćne. Prisežem da ću poštovati svetost svih žena. Prisežem da ću pomagati vitezovima Okruglog stola i drugim vitezovima kad god bude potrebe. Prisežem da ću biti milosrdan prema svim ljudima, iskren u prijateljstvu i vjeran u ljubavi -da moja djela budu Bogu ugodna i narodu po volji” - zakletva je to koja je bila osnov životnoga puta neumoljivoga kralja Artura, sina kralja Uthera Pendragona i kraljice Igrayne o čijem su maču excaliburu kojeg je izvukao iz kamena i nakovnja ispričane brojne priče.
Hrvatski su knezovi s kao svoje dvorove koristili negdašnje velike gospodarsko-rezidencijalne građevine. Za to je bilo podgono negdašnje Artorijevo imanje koje je nakon propasti rimske civilizacije vjerojatno pripalo vladarskoj kući
Baš kao je uočljiva lingvistička sličnost između Artorijeva i Arthurova imena, činjenica je da je nedaleko od Podstrane mjesto Igrane rasplamsala je pobornike teorije da je kralju Arthur zapravo Artorije Kast koji navode da je ono dobilo ime po Arthurovoj majci. Stoga mnogi britanski znanstvenici drže da je upravo Lucije Artorije Kast, rimski vojskovođa koji je u Podstrani imao velike posjede te naposljetku bio i sahranjen poslužio kao predložak za stvaranje čuvene legende o kralju Arturu. I tako se već godinama ime legendarng britanskog kralja, vladara dvora Camelot, štićenika čarobnjaka Merlina koji mu je bio i političkim savjetnikom te vođe vitezova okruglog stola godinama “kotrlja” Podstranom. No još nije riješena dvojba odakle potječe Lucije Artorije Kast,a samim time i kralj Arthur. Je li on čovjek dalmatinskog podrijetla koji je, ušavši u rimsku vojsku, postigao karijeru pa se po njezinom završetku vratio u zavičaj ili je podrijetlom iz Italije ili pak nekog drugog dijela rimskog svijeta pa se dobivši zemlju nastanio i umro.
Baština nalazišta kao svjedoci povijest
Tko je naslijedio Kastovo imanje?
“Većina je rimskih imanja u Pituntiumu pripadala obiteljima srednjeg sloja - trgovcima, veteranima ili oslobođenim robovima
Hrvatski su knezovi s kao svoje dvorove koristili negdašnje velike gospodarsko-rezidencijalne građevine. Za to je bilo podgono negdašnje Artorijevo imanje koje je nakon propasti rimske civilizacije vjerojatno pripalo vladarskoj kući.
Među neriješenim pitanjima o Luciju Artoriju Kastu ostalo je i ono kako je došao u posjed imanja je li imao potomaka... Zanimljivo je pitanje kasnije sudbine imanja. S tim u vezi bi mogli bi biti i događaji u IX. st. Naime, hrvatski knez Mislav koji već od samog početka svoje vladavine ratuje s Mlečanima sklopio je 839. godine s mletačkim duždom mir upravo u sv. Martinu. Zašto ondje? Pa, hrvatski knezovi su kao svoje dvorove koristili negdašnje velike gospodarsko-rezidencijalne građevine ili pak dobro utvrđena mjesta. Za to je bilo podgono negdašnje Artorijevo imanje koje je vjerojatno pripalo vladarskoj kući (nakon propasti rimske civilizacije). U Mislavovo doba te su građevine najvjerojatnije još bile očuvane. – Lucije Artorije Kast je očito bio posjednik golemog imanja u Podstrani koje je sezalo od mora pa do podmosorske kose.
Raskošni nalazi za koje se neki mogu smatrati da su pripadali Kastovoj obitelji govore o veoma solidnom životu u krugu šire obitelji i robova. On više nije bio u vojnoj službi. Rimska vojska u načelu je profesionalno služila 25 godina, a potom prelazila u veteranski status. Rijetke su iznimke. Stoga se Artorije mogao bezbrižno opustiti u dokolici - kazao je akademik Nenad Cambi. Većina je rimskih imanja u Pituntiumu pripadala je obiteljima srednjeg sloja - trgovcima, veteranima ili oslobođenim robovima, kojima su uglavnom očuvana posljednja počivališta. Osim svjetovne, bogata je i sakralna ostavština, a neke su crkve renovirane, othrvavši se tako zubu vremena, poput crkva sv. Ante i sv. Roka iz 1666. godine, srednjovjekovne crkvica sv. Jure na Vršini, crkve sv. Fabijana i Sebstijana i crkve Bezgrešnog začeća BDM.
