Iz listopada 1582. godine nestalo je cijelih 10 dana, za što postoji vrlo dobar razlog. Zvuči nevjerojatno, s obzirom da su danas kalendari uglavnom aplikacije na mobitelu ili eventualno zanimljiv predmet za zid koji biste mogli dobiti kao božićni poklon. Svi znamo kako stvari stoje – 365 dana u godini, raspoređeno po mjesecima koji su dugi 31 ili 30 dana, osim veljače sa svojih 28, odnosno 29 dana u prijestupnim godinama, piše UNILAD.
No, što više gledate u kalendar, to bi vam on mogao imati manje smisla. Trenutno smo u listopadu, a logično bi bilo da je to osmi mjesec u godini, s obzirom na latinski korijen 'oct' (eng. october). No, sasvim je jasno da listopad nije osmi već deseti mjesec u godini. A za to možemo kriviti najslavnijeg rimskog vladara i vojskovođu Julija Cezara.
Julije Cezare je, naime, 46. godine prije Krista osmislio način kako 'popraviti' kalendar, ali ispalo je da je napravio malu grešku, što je s vremenom dovelo do nestanka 10 dana. Problem s Julijanskim kalendarom, koji je tako nazvan po njemu, bio je u tome što je bio 11 minuta i 14 sekundi duži od stvarnog vremena koje je potrebno da Zemlja završi svoju orbitu oko Sunca. Sunce se ne prilagođava savršeno našem vremenskom okviru dana, zbog čega imamo prijestupne godine da nadoknadimo razliku.
GALERIJA: Ovih osam namirnica možete sigurno konzumirati i nakon isteka roka trajanja
Taj je problem postajao sve očitiji jer su se tijekom stoljeća kalendar i godišnja doba počeli razilaziti, što je stvaralo probleme poput poteškoća u određivanju točnog datuma Uskrsa. Primjerice, proljetni ekvinocij nije se događao kada je trebao prema kalendaru, što je zahtijevalo popravak.
Godine 1562. Tridentski sabor je odlučio da se mora nešto poduzeti. Tadašnji papa, Pio IV., dobio je zadatak da riješi problem, ali je umro 1565. od infekcije mokraćnog sustava. Njegov nasljednik, Pio V., umro je pak 1572. od bubrežnih kamenaca. Konačno, papa Grgur XIII. je 20 godina kasnije uspio uvesti novu reformu kalendara i tada nastaje kalendar koji danas poznajemo kao gregorijanski.
VEZANI ČLANCI:
Te 1582. godine odlučeno je da će se iz kalendara izbaciti 10 dana kako bi se stvari vratile na pravo mjesto. Odabran je listopad kako se ne bi poremetili važni vjerski blagdani. Ljudi su tako na spavanje otišli 4. listopada, a probudili su se 15. listopada. Francuzi su se odlučili na promjenu u prosincu, pa su s 9. prešli na 20. prosinca.
Iako je gregorijanski kalendar usvojen 1582. godine, trebala su proći desetljeća, pa čak i stoljeća da ga usvoje sve zemlje. Španjolska, Portugal, Francuska, talijanske države, katolički dio Nizozemske, Luksemburg, te Poljsko-litavska unija bile su prve zemlje koje su usvojile novi kalendar, zajedno sa svojim kolonijama. Dvije godine kasnije na novi kalendar prelaze kraljevina Češka i dijelovi Švicarske.
Prusija na gregorijanski kalendar prelazi tijekom 17. stoljeća, a nakon što je Francuska osvojila Alsace i Strasbourg, i oni su usvojili novi sustav. Do 1700. promjenu prihvaćaju Norveška, Danska, protestantski dijelovi Nizozemske i drugi dijelovi Švicarske, a godine 1752. konačno i Velika Britanija vrijeme počinje računati prema gregorijanskom kalendaru.
Spomenuti desetodnevni dnevni jaz mogao je stvoriti zbrku, ovisno o tome je li neka zemlja prešla na novi kalendar ili ne. Na primjer, u povijesnim spisima stoji kako su William Shakespeare i Miguel de Cervantes umrli 23. travnja 1616., ali s obzirom na to da je Španjolska već koristila gregorijanski kalendar, a Engleska još nije, Shakespeare je tehnički umro 10 dana kasnije po engleskom kalendaru.
Sve više i više zemalja s vremenom je prešlo na gregorijanski kalendar, a najnovija među njima bila je Saudijska Arabija koja je to učinila tek 2016. godine. Danas mnoge zemlje koriste gregorijanski kalendar uz vlastiti tradicionalni sustav, dok ga uopće ne koriste jedino Etiopija, Nepal, Iran i Afganistan.
Kao dijete bila je luda za Harryjem Potterom, pa joj je tata izgradio mini Hogwarts!
