Zemlja je ove godine doživjela najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, a meteorolog Kristian Horvath je u topcastu TOP RADIJA rekao kako za njih meteorologe to i nije iznenađenje: „Širi kontekst toga saznanja za ožujak je da su zadnja četiri desetljeća bila najtoplija od kad se provode mjerenja. Svako desetljeće je toplije od prethodnog, a globalno gledajući na Zemlji, zadnjih osam godina je osam najtoplijih godina ikada izmjerenih!“, kaže Horvath, inače načelnik sektora za meteorološka istraživanja i razvoj pri Državnom hidrometeorološkom zavodu koji se u karijeri bavio i fenomenologijom vjetra, pa je komentirao i 'našu' buru, a osvrnuo se i na tornado kod željezničke stanice u Novskoj 1892. godine.
Što se rekordno toplog ožujka tiče, meterolog kaže da je ove godine relativno topao bio i u Europi, Aziji i Africi, no ističe kako to ne znači da nije bilo područja gdje je bilo hladnije, što je npr. bio slučaj u Sjevernoj Americi... "Podatke o globalnim promjenama uvijek treba gledati i lokalno. U Hrvatskoj je ožujak bio topliji od prosjeka, no ono što ćemo pamtiti sigurno je izrazito topli prosinac prošle godine i siječanj ove godine“, rekao je Horvath, a cijeli razgovor s njim možete pogledati niže u videu:
Stručnjak za prognozu vremena u svojoj se karijeri bavio i fenomenologijom vjetra pa se dotaknuo i teme o snažnim vjetrovima koji su u zadnje vrijeme zadesili Hrvatsku. „Ono što najčešće percipiramo je trajnost vjetra. Moramo imati na umu da je proljeće najvjetrovitija sezona. Što se tiče srednjih brzina vjetra i u Zagrebu, kontinentu i na moru uglavnom su to najčešće ožujak i travanj koji su najvjetrovitiji tako da nije neobično da imamo vjetrovitih dana u ovom području.“, objasnio je Horvath.
Ipak, dodaje, vjetrovi nisu bezazleni, čupaju stabla, a znaju prouzročiti i veće materijalne štete. „Apsolutno nije bezazleno i ono što mi često gledamo je učinak toga vjetra. Na primjer, na kontinentu i vjetar od možda 70, 80 ili 100 km na sat može imati izrazito veliki učinak. Primjerice, na Sljemenu dan danas vidimo tragove jakog vjetra u vidu porušenog drveća itd. Kroz godine, s obzirom na mjerenja kojima raspolažemo, pratimo vjetar i vidimo da zadnjih godina u dijelovima Hrvatske jest nešto vjetrovitije, prvenstveno je to središnji dio Hrvatske, Istra i Primorje. Vjetar je za praćenje zahtjevan parametar jer kvalitetna mjerenja vjetra dugo u povijest nemamo“, objasnio je.
O najpoznatijem slučaju tornada na ovom području, onom iz 1892. godine koji se dogodio kod željezničke stanice u Novskoj, meteorolog kaže:
"To je bio nesvakidašnji događaj. Srećom, bio je iznimno dobro dokumentiran. Imamo povjerenja da se to dogodilo tako kako je opisano zato što je analize radio naš proslavljeni geofizičar Andrija Mohorovičić koji se u prvom dijelu karijere bavio meteorologijom te je bio i voditelj opservatorija u Zagrebu. U drugom dijelu svoje karijere po kojoj je svjetski poznat se bavio potresima. Dobio je molbu da ode na teren i analizira tu situaciju pojave tornada i zaključio je da je vjetar tamo dostizao iznimne vrijednosti. Procjena ima dosta elemenata nesigurnosti, ali može se smatrati da je vjetar tada bio oko 250/260 km na sat što je red veličine naših najjačih bura na Jadranu. Inače, na kontinentu maksimumi vjetra dolaze od konvektivnih oluja ili npr. tornada u ovom slučaju. Na moru najjači vjetar najčešće dolazi od bure koja je naš drugi fenomen koji je prepoznatljiv u svijetu. Što se tiče tornada oni se toliko rijetko, za razliku od pijavica na moru, javljaju u Hrvatskoj da zapravo u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću reći hoće li takvih događaja biti više ili ne.“, .
Svjetski fenomen kod nas je, ističe Horvath, bura - vjetar koji kao takav ne postoji nigdje drugdje u svijetu. „Ne postoji vjetar koji je toliko nagao, toliko jak i tako mahovit poput bure. Postoji sličan tip vjetra koji isto tako prelazi preko planine kao bura, no nigdje on nije jak kao u Hrvatskoj.“
O tome je li moguće predvidjeti jake bure kaže: „Jaka bura sama po sebi je dosta dobro predvidljiva i sigurno je da nema prognoze vremena, prognoze bure da bi bilo puno više negativnih učinaka takvog vjetra, ali jaka bura se može predvidjeti i više dana unaprijed", a govorio je i o južini koja je sve češća u kontinentalnoj Hrvatskoj.
„Po pokazateljima trebalo bi biti više južine. Zbog klimatskih promjena mijenja se i cirkulacija putanje, ciklone se mijenjaju. Po analizama klimatskih modela te putanje ciklona se pomiču prema sjeveru što automatski znači da će biti više juga, a manje bure.“, rekao je Horvath i nastavio o meteoropatskim problemima kojih je sve više:
„Meteoropatija kao skup simptoma koje čovjek osjeća prilikom promjena vremena. Danas sve više, osim kroničnih bolesnika, potpuno zdravi ljudi pate od promjena vremena. U literaturi istraživača u području zdravstva radi se o tome da su ljudi sve manje sposobni prilagoditi se promjenama vremena zbog promjena u načinu života. Sve više smo u zatvorenim prostorijama, klimatiziranim, ne osjećamo svaki dan toliko tih promjena vremena, sve više smo možda izloženi stresu – sve to doprinosi tome da pojava oscilacija tlaka, vlage i vjetra, posebno kod južine, zapravo bude okidač toga da se ljudi lošije osjećaju. Zato jesu preporuke da što više boravimo vani, posebno i u promjenjivim vremenskim uvjetima, a ne da čekamo samo lijep dan da odemo na Sljeme nego da se izložimo tim promjenama vremena.“
Često osjećate umor? Ovo bi mogli biti razlozi!
