Ako novi zakon o medicinskoj oplodnji bude izglasovan, broj djece rođene potpomognutom oplodnjom smanjit će se za čak 150 godišnje. Stručnjaci ginekolozi upozoravaju na odredbe kojim se oplodnja ograničava na samo tri jajne stanice u jednom pokušaju. Svoj su stav iznijeli i na okruglom stolu SDP-a u Saboru, koji su izbjegli članovi ostalih parlamentarnih stranaka i predstavnici Ministarstva zdravstva.
Držimo se starih odredbi
– Iako je postojeći zakon kojim se regulira umjetna oplodnja star 30 godina, bolji je od predloženoga, koji je restriktivan i donosi se navrat-nanos u hitnom postupku. Takav je zakon štetan za zdravlje žene – kazao je dr. Renato Bauman s klinike Sveti Duh. Dodao je kako bi otkrivanje identiteta donora moglo smanjiti doniranje jajnih stanica i sperme.
– Odgađanje rađanja u sve kasniju dob uzrok je ne samo pada nataliteta nego i neplodnosti parova. S godinama života dolazi do oštećenja reprodukcijskog sustava, a u žena se broj jajnih stanica smanjuje. Žena u Hrvatskoj prvo dijete rađa u prosjeku sa 28,5 godina, čak 30 posto ih rađa u 32., a posljednje desetljeće sve je više žena koje se na prvo dijete odlučuju tek nakon 35., kada i začeće prirodnim putem postaje teže. U toj su dobi jajne stanice već poprilično probrane i potrošene – objašnjava prof. dr. Velimir Šimunić, voditelj Centra za humanu reprodukciju u bolnici u Petrovoj.
Teže do bebe
Procjenjuje se da je riječ o 20.000 do čak 30.000 neplodnih parova, među kojima je, prema iskustvu liječnika, između pet i deset posto onih koji žive u stabilnoj izvanbračnoj zajednici, a koji prema novom prijedlogu zakona o medicinskoj oplodnji nemaju pravo na liječenje neplodnosti.
– Predloženi zakon ne samo što je velikim dijelom konzervativan nego je i restriktivan jer ne nudi najbolji izbor liječenja i po tome bismo mogli ući među doista malobrojne zemlje u Europi u kojima se zabranjuje zamrzavanje viška zametaka i tzv. krioembriotransfer – kaže prof. Šimunić. Stoga, ako se ne promijene zakonske odredbe, neplodni će parovi u Hrvatskoj do djeteta dolaziti puno teže, a za državu će sve to biti puno skuplje nego dosad.
Čak je i zamrzavanje jajnih stanica skuplji postupak nego zamrzavanje zametaka. Postupcima izvantjelesne oplodnje u 30-ak je godina rođeno između osam i devet tisuća djece. Kada tome pribrojimo i druge metode, kao što je inseminacija, kontrola ovulacije, priprema sjemena itd., danas u Hrvatskoj imamo blizu 20.000 djece koja se inače ne bi rodila.
