Znanost

Može se dogoditi da osoba ima dva različita seta DNK-a, evo kako dolazi do toga

DNK
Foto: Thinkstock
1/2
02.06.2018.
u 12:11

Nekoliko je načina na koji se može dogoditi da imate dvije različite skupine DNK.

U grčkoj mitologiji himera je bilo stvorenje s tijelom koze, zmijskim ili repom zmaja i glavom lava. Pojam himera koristi se i kod ljudi i to kod onih koji u tijelu imaju dvije različite skupine DNK, piše Insider.

Nekoliko je načina na koji se može dogoditi da imate dvije različite skupine DNK. Nakon presađivanja koštane srži može doći do pojave različitih skupina DNK. Prije presađivanja kod oboljelih se kemoterapijom ili zračenjem uništavaju oboljele stanice, a zatim se presađuje zdrava koštana srž donora. Donorska koštana srž će nastaviti stvarati krvne stanice s DNK donora i tako primatelj koštane srži postaje himera.

Kod potpunog himerizma 100 posto krvnih stanica primatelja ima DNK donora, objasnio je članak u časopisu Nature. No, krv može sadržavati i mješavinu DNK primatelja i davatelje i to se zove miješani himerizam. Prije tri godine muškarac iz Washingtona je tražio ispitivanje očinstva i tada mu je za test očinstva uzet DNK iz sline iz usta. Rezultati su pokazali kako je on tehnički stric svom sinu, a ne otac. Daljnje pretrage su potvrdile kako ovaj muškarac ima različit DNK u slini te da mu je DNK iz spreme sasvim različit.

Stručnjaci za genetiku bili su uvjereni kako se ovdje radi o primjeru ljudske himere. Slična situacija bila je i u slučaju Karen Keegan kada su testovi pokazali da ona nije biološka majka svojoj djeci. Ispitivanja su pokazala da ima dva različita seta DNK, DNK uzorak iz njenih usta nije bio isti kao onaj u njezinim jajnicima. Liječnici su zaključili kako je njen dodatni DNK došao od njenog brat blizanca.

Do ove pojave može doći i tijekom normalne trudnoće. Tako su početkom 90-ih godina znanstvenici otkrili da trudnica može zadržati dio DNK svoje bebe i to u situaciji ako neke stanice fetusa migriraju izvan maternice. Nazvali su to mikrohimerizmom. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije