Kako znati, ako to nije baš posve očigledno, kad se pređe granicu normalne težine

Naizgled mršavi, a zapravo pretili

dijeta
arhiva vl
29.12.2009.
u 13:01

Studije pokazuju da izvjesna pretilost nakon 40. ima i prednosti. Istraživači na Sveučilištu Tohoku uočili su da takvi čak imaju povećane izglede za dug život.

Može li se istovremeno biti gojazan i u formi? Nisu li kickboxing dvaput na tjedan i svakodnevna dva kilometra šetnje s psom dovoljan pokazatelj zdravlja? Britanac Clint Witchalls, koji se osjeća savršeno dobro, a bez problema ulazi u majice veličine medium, bio je uvjeren da je tome tako dok mu liječnik nije priopćio da je zapravo - zabrinjavajuće pretežak.

- Bio sam u šoku. Počeo sam pratiti novinske naslove o gojaznosti, koji su uvijek popraćeni fotografijama užasno gojaznih muškaraca i žena. Kada sam ih počeo čitati, otkrio sam da se u većini piše o ljudima poput mene, koji ni približno ne sliče pretilima sa slike - ispričao je 1,86 metara visok i 95 kilograma težak Clint Witchalls (44) za britanski The Independent.  

Uistinu, kako znati, ako baš nije posve očigledno, kad se pređe granicu normalne težine. Belgijski astronom i matematičar Adolphe Quetelet još je u 19. stoljeću smislio formulu. Indeks tjelesne mase (BMI) dobije se kad se težina podijeli s kvadratom visine u metrima. Rezultat su najčešće vrijednosti od 12 do 42, a one govore je li osoba premršava, zdrava, pretila, gojazna ili ekstremno gojazna. Clint je dobio rezultat od 27,7, što ga je svrstalo na rub skupine pretilih, pred sama vrata gojaznih.  

Od 19. stoljeća su, naravno, izmišljeni i drugi sustavi i napravljeno je više korisnih pomagala da se dijagnosticira ima li netko previše kilograma. No i dalje se pokazuje da je to kompliciranije pitanje nego li se na prvi pogled čini. U mnogim mjerenjima izostaju odgovori o odnosu težine i mišića te kostiju, količine vode u organizmu i sl.  

- U moderno smo doba opsjednuti težinom. A ona je beznačajna. Možete biti mršavi s, recimo, zdravim BMI-jem od samo 20, a pritom imati mnogo debljine u svojoj jetri - komentira profesor Jimmy Bell iz Centra za istraživanje u bolnici Hammersmith.  

Pri tom, posljednje studije pokazuju da izvjesna pretilost nakon 40. ima i prednosti. Istraživači su na Sveučilištu Tohoku uočili da takvi ljudi čak imaju veće izglede za duži život. Isto tako, neka istraživanja pokazuju da je više od polovice pretilih ljudi i gotovo trećina gojaznih metabolički posve zdrava. Britancu Clintu sve te spoznaje nisu bile dovoljne. Nastavio je istraživati vlastitu kondiciju i zdravstveno stanje. Konačan nalaz je glasio da je u formi, ali ne i posve zdrav. Dijagnoza je bila - problemi s kolesterolom. A za to neće biti dovoljan samo gubitak kilograma.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?