Testiranje sredstava za sunčanje koje je nedavno provelo više europskih potrošačkih udruga pokazalo je da se za pristupačnu cijenu može kupiti kvalitetan proizvod. Među 16 proizvoda sa zaštitnim faktorom od 15 do 25, koje su testirali u austrijskoj Udruzi za potrošačke informacije (Verein für Konsumenteninformation – Verein für Konsumenteninformation – VIK), u lepezi od diskontnih robnih marki do luksuznih svjetskih kozmetičkih brendova, svi su dokazali dobru UVA i UVB zaštitu, ali se prema brojnim parametrima najkvalitetnijim pokazao jedan od najjeftinijih.
Oznake na ambalaži
Riječ je o Tropical Feeling Sonnenmilch (LSF 20) iz linije Hofer/Ombia Sun, kojeg bočica od 100 ml košta 1,60 eura. Gotovo je jednako dobar i po istoj cijeni Transparentes Sonnenspray Light von Lidl/Cien Sun (LSF 20). Dobre kreme za sunčanje kao što su Lancaster, Clarins ili Shiseido koštaju višestruko više. Od 15 sredstava za zaštitu od sunca s faktorom SPF 30 koje su testirale slovenske potrošačke udruge, u sklopu testiranja krovnog udruženja ICRT (International Consumer Research and Testing), dva su dobila crnu točku zbog nedostatne zaštite, objavio je Savez potrošača Slovenije (Zveza potrošnikov Slovenije). I kod njih se pokazalo da cijena nije jamstvo za dobar proizvod.
– Testirali smo sredstva s faktorom SPF 30, koji je dovoljan da zaštiti cijelu obitelj tijekom ljeta. Crnu točku dobio je proizvod koji se može kupiti samo u neposrednoj prodaji te jedan od ekoproizvoda, što nipošto ne znači da ekološka kozmetika ne pomaže pri zaštiti od sunca, što dokazuje drugi ekoproizvod uvršten u testiranje. Prošle smo godine testirali sredstva sa srednjim zaštitnim faktorom, između 15 i 20, i bilo je slučajeva da su slabije ocijenjeni neki proizvodi koji se prodaju samo u ljekarnama – rekao je za ZPS Boštjan Okorn, voditelj testiranja. Za dobru ocjenu proizvođač mora na etiketi proizvoda, koja mora biti na osnovnoj ambalaži, upozoriti na brojne detalje u vezi sa izlaganjem suncu i s upotrebom proizvoda.
– Zanimljivo je da uglavnom jeftiniji proizvodi sadrže sva upozorenja koja zahtijevaju potrošačke organizacije. S druge strane, brojni proizvođači ističu različite tvrdnje radi zadobivanja većeg povjerenja potrošača, primjerice da je proizvod dermatološki ispitan te da je bez parabena ili alergena – navodi Okorn.
Slaba čitljivost oznaka još je jedan od problema, no unatoč svemu, dodaje, valja priznati da se otišlo korak naprijed kad je o deklaracijama riječ. S ljetnim suncem nije se za igrati jer dugoročno utječe na zdravlje potrošača pa posljedice pretjeranog izlaganja suncu, ali i upotrebe pogrešnog zaštitnog sredstva nisu odmah vidljive. Test je ponovno pokazao da potrošači još ne smiju vjerovati svakoj zaštitnoj kremi. Proljetos je odjeknula vijest da cinkov oksid može prouzročiti rak.
– Moguće je da se taj sastojak koristi kao filtar za zaštitu od UVB i UVA, ali nažalost, pri testiranjima svake godine iznova spomenemo da ne postoji metoda kojom bi se utvrdilo postojanje nanočestica. Na tom je području potrebno puno ispitivanja, ali po mišljenju stručnjaka, koje su usvojile nacionalne zdravstvene organizacije, nanočestice ne prodiru kroz zdravu kožu, dok se još nisu usuglasili kako stoje stvari kad je u pitanju oštećena koža – kaže Okorn. Stoga potrošačke udruge pozdravljaju novost da proizvođači od 2013. godine na ambalaži proizvoda moraju navesti sadrži li njihov proizvod nanočestice.
Jedan uzorak 3000 eura
Inače, ovo je jedan od najskupljih testova – testiranje jednog uzorka u akreditiranom laboratoriju stoji više od 3000 eura. Kako bi se osigurala neovisnost, na potrošačkim portalima nema reklama, već se financiraju novcem od članarina, stoga rezultate ne mogu ponuditi besplatno, već na svojim web-stranicama (www.zps.si). U RH, osim jednokratno prije nekoliko godina, nema sličnih istraživanja jer za njih nema novca.
>> Alergični ste na sunce? Pazite što jedete i koje kreme nanosite
