U Hrvatskoj deveti nakon punih sedam turističkih mjeseci, a u mjesecu srpnju sjajan treći (iza Rovinja i Medulina) – ovo su turistički rezultati otoka Vira koji je sa gotovo 900 tisuća noćenja i više od 67 tisuća dolazaka u srpnju rasturio ranije rekordne podatke turističkog prometa, pa sada nakon sedam turističkih mjeseci ima ukupno 1.254.903 turističkih noćenja i 98.046 dolazaka domaćih i inozemnih gostiju. Ove brojke predstavljaju rekordno hrvatsko povećanje noćenja od siječnja do kraja srpnja za 34,4 posto (lani u istom periodu 933.534) i dolazaka za 25,9 posto (lani 77.856), što je nastavak sjajnog trenda povećanja brojki koji otok prati još od siječnja. Najbolje o izrazitom virskom rastu govore usporedni podaci ostalih elitnih destinacija: Dubrovnik ima rast noćenja od 3,93 posto i dolazaka 6,28 posto; Rovinj 8,87 posto više noćenja i 11,4 posto više dolazaka turista, Poreč svega 0,44 posto rasta noćenja te čak nešto manje dolazaka nego lani, Medulin bilježi 4,55 posto rast noćenja i 5,11 posto rast dolazaka, Umag 2,57 posto više noćenja i 0,7 posto dolazaka itd. Zapravo, najbliži Viru iz hrvatskih „top 50“ destinacija su Zagreb sa 11,2 posto rasta noćenja i 9,2 posto rasta dolazaka, Labin s 9,50 posto rasta u noćenjima i 13,8 posto rasta dolazaka, gore spomenuti Rovinj te Punat s 8,18 posto više noćenja nego lani i 11,5 posto dolazaka više.
- Virske brojke su daleko najbolje i govore kako smo destinacija s najvećim rastom u Hrvatskoj te kako ćemo dva milijuna noćenja doseći puno prije nego lani. Kada smo krenuli s brendiranjem naše destinacije i sa stvaranjem virskog turističkog proizvoda, prvi cilj nam je bio dosegnuti milijun noćenja i ući među „top 20“ hrvatskih turističkih destinacija - govori prvi čovjek Vira Kristijan Kapović. Ambiciozni planovi virskog načelnika i Općine Vir zajedno s destinacijskom menadžment kompanijom „Vir turizam“ tu nisu stali. Sve bolji pokazatelji turističkog prometa, promidžbena kampanja koju je Vir unazad pet godina imao širom Europe i stvaranje prepoznatljivog virskog turističkog proizvoda, omogućili su otoku da ne ovisi o hirovima tržišta, već da ga stvori, zadrži i razvija.
- Brzo smo pomicali granice onoga što želimo. Sljedeći cilj nam je bio dva milijuna noćenja i mjesto u hrvatskih „top 10“, što smo također ostvarili. Sada želimo do kraja godine biti među pet najboljih u Hrvatskoj - poručuje načelnik Kapović ukazujući na neprekidni i najveći rast u Hrvatskoj kada su u pitanju dolasci i noćenja turista, kao i na činjenicu da otok Vir više nije ekskluzivno destinacija za Hrvate, već podjednako za strance kada su u pitanju noćenja, a u najvećoj mjeri za inozemne goste kada govorimo o dolascima.
Evo sada virskih turističkih brojki: od 1.254.903 turistička noćenja domaći gosti ostvarili su 644.724 (51,4 posto), a inozemni turisti 610.179 (48,6 posto), dok su dolasci uvjerljivo na strani gostiju iz inozemstva – stranci su ostvarili 67.499 dolazaka (68,8 posto), a Hrvati 30.547 (31,2 posto). Kod domaćih gostiju bilježimo povećanje noćenja u odnosu na prošlogodišnji period siječanj-srpanj za 32,8 posto (lani 485.569 noćenja), a kod inozemnih gostiju još više – 36,2 posto (lani 447.965 noćenja).
Najviše su noćili Slovenci (151.399) potom Nijemci (110.414), Mađari (92.219), Slovaci (57.170), Česi (53.198), Poljaci (36.382), Bosanci i Hercegovci (36.362), Austrijanci (30.870), Šveđani (8.358) i kao deseti Švicarci (6.705), Poredak je manje-više očekivan; izdvaja se velika trojka Slovenci, Nijemci i Mađari, dok s približno 10 posto udjela u turističkom prometu izraženom noćenjima sudjeluju Slovaci i Česi te od šest i pet posto Poljaci, Bosanci i Hercegovci i Austrijanci.
Najveći porast u odnosu na isti lanjski period kod nacija s najvećim udjelom u noćenjima ostvarili su Nijemci (47,2 posto), Slovenci (42,2 posto), Austrijanci (40,9 posto) i Mađari (39,5 posto), slijede Poljaci (30,5 posto), Česi (28,9 posto), Slovaci (20,6 posto) te Bosanci i Hercegovci (15,3 posto). Šveđani su poboljšali brojke za 67,6 posto, a Švicarci za 43,6 posto čime je zaokružena priča najboljih deset po noćenjima na Viru.
Mađari su najjači u dolascima: u ovom segmentu turističkog prometa ostvarili su 13.435 dolazaka (rast 35,7 posto), Slovenci su imali 12.346 dolazaka (21,6 posto), Nijemci 10.128 (33,4 posto), Slovaci 7.554 (21,3 posto), Česi 6.423 (22,2 posto), Bosanci i Hercegovci 5.155 (11,2 posto), Poljaci 4.745 (30 posto), Austrijanci 3.054 (28,1 posto), Šveđani 731 (59,9 posto) te Švicarci 568 (također rast 48,3 posto). Ukupno gledajući, najviše svijeća na virskoj turističkoj torti pripada Slovencima, Mađarima, Nijemcima, Slovacima i Česima, a ovogodišnji porast turističkog prometa najveći je kod Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca (preko 40 posto u noćenjima), te Mađara, Nijemaca i Poljaka u dolascima (30 posto i više).
U raspodjeli turističkog prometa na komercijalni i nekomercijalni smještaj, na Viru je u nekomercijalnom smještaju ostvareno 875.613 noćenja, dok je u komercijalnom zabilježeno 379.290. Nekomercijalni smještaj tako ima udio u noćenjima od 69,8 posto, a u odnosu na lanjski ostvario je rast od 38,7 posto (komercijalni ima rast 25,6 posto). Što se dolazaka tiče, prednjači komercijalni smještaj (54.078) s udjelom od 55,2 posto i porastom u odnosu na prošlosezonskih sedam mjeseci za 22,4 posto, dok nekomercijalni smještaj (43.968) bilježi udjel od 44,8 posto i porast 30,5 posto.
A sto na to kazu oni koji imaju svoju nekretninu na Viru,a na plazi nemogu postaviti ni rucnik jer nema mjesta.