Napuhnut sam kao balon i imam dojam da ću se svaki tren rasprsnuti, najčešće su riječi kojima svoje probavne tegobe opisuju pacijenti kada zbog njih dođu liječniku. Pa iako se ta nadutost najčešće povezuje s povećanom količinom plinova u crijevima, dr. sc. Ivana Knežević Štromar dr. med. specijalist internist-gastroenterolog s Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb, kaže da to ne mora uvijek biti točno.
– Plin u crijevu iz nekoliko je izvora, a najviše ga dolazi gutanjem. Nekoliko mililitara plina, dominantno dušika, ulazi u crijevo sa svakim zalogajem. I kisik ulazi u crijevo gutanjem. Kod naglog gutanja, brzog jedenja, neadekvatnog žvakanja, u crijevo ulaze veće količine zraka. Položaj tijela također igra ulogu u tome koliko će plina dospjeti u crijevo. Tako se, dok sjedimo, dio progutanog zraka (plina) vraća u jednjak, što može rezultirati podrigivanjem, dok u ležećem položaju plin lakše prolazi prema tankom crijevu – objašnjava.
Podrigivanje i vjetrovi
Dodaje kako se i u ljudi koji u ordinacije dolaze zbog nadutosti, podrigivanja, boli u trbuhu i vjetrova mjerenjima nije utvrdila povećana količina plina u probavnom sustavu. Bez obzira mjeri li se u stanju gladovanja ili nakon obroka, u probavnoj cijevi nalazi se oko 200 mililitara plina.
– U pacijenata koje muči podrigivanje ono može biti jače izraženo nakon konzumiranja čokolade ili masne hrane. Ako je podrigivanje izolirano, ne prate ga drugi zabrinjavajući simptomi, pa čak i kad je kronično, ne zahtijeva daljnju dijagnostičku obradu. Može se prevenirati ili ublažiti promjenama u prehrambenim navikama, dominantno načinu žvakanja hrane.
Vjetrovi, flatulencija, iako često uzrok nelagode i neugode, rijetko su znak ozbiljne bolesti. Volumen zraka koji dnevno izađe na rektum iznosi od 500 do 1500 ml, a frekvencija se kreće od 10 do 20 puta dnevno.
Neugodan miris vjetrova pripisuje se plinovima koji sadrže sumpor, kao i masnim kiselinama kratkih lanaca, indolima i amonijaku. Samo u slučaju novonastale flatulencije povezane s gubitkom na tjelesnoj težini, proljevima, bolovima u abdomenu, distenzijom trbuha, pojavom krvi u stolici, masnim stolicama, povraćanjem, dakle ako je riječ o alarmantnim simptomima, treba napraviti daljnju obradu, dominantno u smislu malapsorpcije određenih nutrijenata – objašnjava I. Knežević.
U terapiji flatulencije prvi, a najčešće i jedini efikasan korak jest izbjegavanje konzumacije određenih namirnica koje ju pojačavaju – zelja, luka, brokule, pšenice, krumpira, odnosno namirnica bogatih oligosaharidima, disaharidima i poliolima. Oni se ne apsorbiraju u tankom crijevu, dospiju u debelo crijevo gdje ih fermentiraju crijevne bakterije, a pri tome se oslobađaju plinovi. U nekih bolesnika povoljan učinak daje simetikon, koji se primjenjuje s idejom “razbijanja” većih mjehurića plina, kao i aktivni ugljen.
– Nadutost i abdominalnu distenziju zapravo je teško definirati, s obzirom na to da se većim dijelom temelji na subjektivnom dojmu, osjećaju bolesnika. Objektivizirati se donekle može distenzija trbuha, mjerenjem opsega. Razlozi za distenziju, unatoč normalnoj količini zraka, nisu do kraja poznati. U terapiji se koristi mebeverin, odnosno dijeta.
Višak plinova
Postoje stanja u kojima se može pojaviti prekomjerna količina plinova u crijevu.
– Pri neadekvatnoj apsorpciji u tankom crijevu, koja dovodi do prekomjernog pritoka nutrijenata u debelo crijevo, bakterijskom fermentacijom oslobađaju se plinovi. To se događa kod malapsorpcija ugljikohidrata (laktoze, fruktoze) celijakije te insuficijencije gušterače. Višak plinova javlja se i kod sindroma iritabilnog crijeva, ali i smanjene apsorpcije plina iz crijeva zbog opstrukcije (mehaničke – priraslice, tumor ili paralitičke), odnosno smanjenog motiliteta crijeva (dijabetes, sklerodermija, lijekovi).
Uzrok može biti i aerofagija, gutanje zraka, uglavnom vezana uz anksiozne poremećaje – objašnjava gastroenterologinja. Većina tegoba može se prevenirati ili pak popraviti pravilnim načinom prehrane, što podrazumijeva adekvatnu količinu i frekvenciju obroka. Treba uzimati pet manjih obroka dnevno, obratiti pozornost na adekvatan izbor namirnica i žvakati dovoljno dugo. Nužna je konzumacija dovoljne količine tekućine, kao i svakidašnja tjelesna aktivnost.
>>Ovih 10 namirnica nikako ne smijete jesti prije odlaska u krevet
>>Sedam namirnica dobrih za vaš probavni sustav
U Srbiji i ostalim istočnim ex Yu krajevima se kaže "NADUTOST" što su Istočnjaci uspjeli ubaciti u naš vokabular posebice posredstvom osoba koje baš i ne razmišljaju o jeziku i naravno osoba koje to čine namjerno. Dakle mi trebamo reći: NAPUHNUTOST, NADIMANJE, NADIMNUTOST... Nije samo jasno što nam to rade po tisku ljudi koji korigiraju tekstove???