Toliko je hladno da i pingvini čekaju u redu za čaj! – uzrečica je koja označava pravu sibirsku hladnoću, budući da nas te simpatične životinje, ptice koje žive u moru i ne mogu letjeti, a čije najpoznatije vrste žive na Antarktici podsjećaju na polarnu hladnoću.
Ali, afrički pingvini, jedina vrsta pingvina na Crnom kontinentu koji žive na južnoafričkim otocima i rjeđe obali Indijskog i Atlantskog oceana oko Rta dobre nade, nemaju tih problema. Klima je tamo umjerena i zimi, dok su ljeta vrlo topla. A najpoznatija kolonija afričkih pingvina nalazi se na plaži u blizini grada Simon’s Towna u False Bay zaljevu na istočnoj strani poluotoka Cape, otprilike na pola puta od drugog po veličini grada Južnoafričke Republike Cape Towna do Rta dobre nade. Na plaži Boulders (u prijevodu Stjenovita plaža, koja je dobila ime prema velikim granitnim gromadama stijena starim 540 milijuna godina koje su se zbog stalnih naleta valova pretvorile u goleme oblutke u moru) i okolnim pješčanim plažama zadnjih 30-ak godina bezbrižno žive tisuće pingvina. Potomci su to emigranata koji su u potrazi za hranom, uglavnom srdelama i inćunima, stigli s obližnjeg otoka Dyer. Prva dva pingvina na plaži Boulders zamijećena su 1982. godine, dok ih je danas tamo oko 2200.
Afrički pingvin, jedna od 18 vrsta pingvina, donedavno se službeno zvao “magareći pingvin” (engl. jackass penguin) i to zbog svog glasanja koje podsjeća na magareći zov, ali, nakon što se otkrilo da slično glasanje imaju još neke vrste pingvina u Južnoj Americi, službeno je vrsta preimenovana u afrički pingvin. Zanimljiv je već prilaz rezervatu, koji je u posljednje vrijeme postao prava turistička atrakcija i zapravo najpoznatija kolonija pingvina na svijetu, jednostavno zbog toga što je, za razliku od većine drugih kolonija pingvina koje se nalaze na udaljenim otocima ili snijegom i ledom okovane Antarktike, do nje vrlo lako stići kada ste već na samom jugu Afrike. Na parkiralištu stoji tabla s upozorenjem: Pazite na pingvine ispod automobila!
I zaista, već u grmu na parkiralištu vidimo jednog skrivenog i pomalo preplašenog pingvina, koji se očito izgubio ili je možda samo želio malo privatnosti, budući da je plaža puna njegovih drugova, kao i stotina znatiželjnih ljudi koji ih žele vidjeti izbliza.
Ulazak na plažu, koja je u sklopu Nacionalnog parka Table Mountain, plaća se 75 randa (36,5 kuna), a za tu cijenu nudi se obilazak nekoliko plaža lijepo uređenom šetnicom s pogledom na pingvine, ali i kupanje.
Pingvini spremno poziraju, ljube se i razmjenjuju nježnosti, češkaju i kao da nam mašu, a neki se samo stoječki odmaraju i sunčaju. Drugi, pak, izlaze iz oceana, iz lova. Karakteristično se gegaju, baš kao u mnogobrojnim dokumentarcima i crtanim filmovima. Ali, iako su nespretni u hodu pri kojem se pomaže tvrdim repom s kojim održavaju ravnotežu, pingvini su izvrsni plivači i ronioci. Krila im umjesto za plivanje služe kao peraje, a između prstiju imaju i plivače kožice. Odlični su i lukavi lovci, a hrane se račićima, glavonošcima i ribom. Afrički pingvini jedni su od manjih vrsta, narastu do 65 cm visine s masom između 2,5 i 4 kilograma.
Za razliku od njihovih rođaka koji žive na ledenoj Antarktici koje smo gledali u dokumentarnim filmovima, afrički pinvini na plaži Boulders izgledaju kao da su na godišnjem odmoru. Dok njihovi rođaci s Antarktike, osim što se bore s hladnoćom, za hranom rone na više stotina metara u ledenom moru, “magareći pingvini” hrane se većinom u plićaku. Lignjama i sitnom ribom poput srdela i inćuna. Afrički pingvini mogu plivati prosječnom brzinom od 7 km/h i ispod vode bez disanja ostati dvije minute.
I dok su isturenije, također pješčane plaže oko Boulders beacha izložene jakom vjetru i velikim oceanskim valovima, mala plažica u samom uglu zaljeva zaštićena je velikim stijenama koje je potpuno izoliraju od vjetra, pa kada se na nju spustite, djeluje kao prava rajska plaža. Zanimljivo, toliko je zaštićena da se vidi samo iz jedne pozicije, a tko ne zna ili je, kao što smo bili i mi u ekspresnom posjetu, lako bi je mogao i zaobići. A zapravo je to glavna atrakcija plaže Boulders, gdje se zajedno kupaju pingvini i ljudi.
Kupači svih uzrasta, pa i sasvim mala djeca su u moru, a na velikim odlomljenim stijenama sunčaju se pingvini. Može im se priči sasvim blizu, dakako, ne smiju se dirati. A nisu ni bezopasni. Imaju vrlo oštar kljun i mogu zadati ozbiljne ozljede ljudima ako ih ugrizu ili bocnu – stoji u upozorenju Nacionalnog parka.
Stručnjaci kažu da se ne boje ljudi jer je vjerojatno čovjek u povijesti bio slabo prisutan u njihovim staništima. Ali, i to se promijenilo u posljednjih stotinjak godina, barem u Africi. Naime, afričkih pingvina je još 1910. bilo oko 1,5 milijuna, dok ih je krajem stoljeća ostalo samo 10 posto od te brojke, dok ih je danas, prema procjenama, samo 26.000 parova sposobnih za parenje. Zbog toga su 2010. proglašeni ugroženom vrstom. Jedan od razloga opadanja njihova broja je i to što ljudi kradu jaja, koja su, kažu, ukusna za jelo. Srećom po pingvine, njihovo meso nije ukusno ljudima. Ali, zato se afrički pingvini moraju čuvati ušatih tuljana, morskih pasa, a rjeđe i kitova ubojica (orka). Od kopnenih životinja ih ugrožavaju mungosi, afričke cibetke (divlje mačke), ali i domaće mačke i psi, kao i galebovi koji kradu njihova jaja. A njihova crno-bijela boja koja podsjeća na frak zapravo je odlična kamuflaža. Bijela boja za predatore koji vrebaju iz mora, a crna boja na leđima za grabežljivce s kopna.
Kako ne mogu letjeti, svoja gnijezda moraju izgraditi na tlu, na otvorenom ili češće ukopavanjem u pijesku. Pariti se počinju u dobi od četiri godine, a mladunci su već sa 60 dana spremni za prvi ulazak u more. Afrički pingvini su monogamni, a cjeloživotni partneri mijenjaju se u sjedenju na jajima tijekom inkubacije i u hranjenju mladunaca kad se izlegnu. Nažalost, imali smo na raspolaganju vrlo kratko vrijeme za plažu Boulders, jer smo u Južnoafričkoj Republici bili poslom, na prvim testnim vožnjama novog superluksuznog automobila Audi A7 Sportback. Kolege me već čekaju da snimim još pokoju fotografiju pingvina iz blizine na samoj plaži gdje se zajedno kupaju pingvini i ljudi. Spuštam se i iz vjetrovitog dijela dolazim u sasvim mirnu pješčanu uvalu s tirkiznim morem. Sunce tuče! Mogu li nakon cjelodnevnog “kuhanja” na vrućem ljetnom južnoafričkom suncu odoljeti osvježenju na rajskoj plaži Indijskog oceana i kupanju s pingvinima? Ipak ne mogu!
I vrijedilo je pa barem i samo dvije minute, pravo osvježenje, jedno od onih koji se pamte u životu. Ocean za osvježenje na 21 stupnja Celzija – idealno. A da je toplije, tu pingvina ne bi ni bilo, jer oni ipak vole hladnija mora. Pingvini žive samo u morima na južnoj polutci zemlje, od juga Australije, Novog Zelanda, juga Afrike i Južne Amerike pa do Antarktike. Iako, neke vrste žive i sasvim blizu ekvatora. Razlikuje se 18 vrsta, a jedna je od najpoznatijih, ali i najugroženijih vrsta, jer ih ima samo od 6000 do 15.000, galapagoški pingvin. Jedini su koji žive blizu ekvatora u akvatoriju otočja Galápagos (Ekvador). Pingvini ondje mogu preživjeti zahvaljujući hladnoj morskoj Humboldtovoj struji (postoji i vrsta Humboldtov pingvin nazvana prema njemačkom istraživaču).
Ipak, najveća i najteža od svih vrsta su carski pingvini, koji žive isključivo na Antarktici u surovim vremenskim uvjetima (na Antarktici živi još sedam vrsta pingvina, ali većina ukupne populacije pingvina ipak ne živi na snijegu i ledu Antarktike). Osim simpatičnim nesigurnim koracima carski se pingvini kreću i klizanjem na trbuhu po ledu. Visoki su do čak 122 cm, a teže između 27 i 37 kg. Mogu zaroniti na više od 500 metara i ostati ispod vode do 18 minuta.
Pingvini koji žive na hladnoći, osim niza anatomskih komponenti poput nekoliko slojeva gustog perja i debelog potkožnog sala te posebnog krvotoka kojim održavaju toplinu krvnih žila, tjelesnu toplinu održavaju i zbijanjem, pri čemu promrzla ptica ulazi u krug, a one koje su se zagrijale izlaze izvan kruga. I tako se mijenjaju i griju. A nama ostaje žal što nismo mogli cijelo popodne provesti na plaži Boulders u druženju s pingvinima kao drugi turisti. Nažalost, nismo stigli ni do Rta dobre nade, mitskog mjesta gdje se spajaju Indijski i Atlantski ocean koje su morali proći brojni moreplovci na putu za Indiju prije prokopavanja Sueza.
Cape Town i okolica definitivno je za preporuku za turistički odmor. Tko si može priuštiti avionsku kartu koja je najveći trošak jer su cijene u JAR-u niže nego u Hrvatskoj. Od zanimljivog grada koji okružuju prekrasne plaže na Atlantskom i Indijskom oceanu, jedinstvene planine Table Mountain koja se kao stol izdiže iznad njega, pa do vinograda u zaleđu, otoka Robben na kojem je Nelson Mandela proveo 18 godina prije pada aparthejda pa do safari parkova koji se nalaze na svega dva i pol sata vožnje prema prekrasnoj unutrašnjosti Afrike.
I kolege su nam oprostile na kratkom čekanju, dakako, uz rundu pića. Odlično veliko domaće lager pivo u samom centru zabave Cape Towna stoji 20 kuna, čaša svjetski poznatog cabernet sauvignona 22 kune, a pola litre vode usred najveće suše, koja je prijetila da grad sasvim ostane bez vode i strogih restrikcija vode, 7,5 kuna. Srećom, nebo je donijelo kišu i Cape Town će izgleda izbjeći potpuni nestanak vode. Barem ove godine.
Bravo Vecernjakov reporteru, bas si dosao na pravo mjesto, gdje ces naci informacije povezane sa Hrvatskom aktualnoscu. I koliko pingvina si izbrojio? Ima li ih vise nego u saboru?