I dok će mnoge kokoši snijeti jaja koja će se ukrasiti i pojesti za Uskrs, druge će 'raditi' u ime globalnog zdravlja i pomoći u proizvodnji milijuna cjepiva za gripu.
Svake se godine između 450 i 500 milijuna jaja upotrijebi za razvoj cjepiva, kaže Martin Friede, glavni istraživač cjepiva u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
"Više od 90 posto svjetskih cjepiva protiv gripe proizvodi se pomoću jaja", dodaje Friede.
Znanstvenici se pritom ne oslanjaju na jaja koja se mogu kupiti u supermarketima.
Kvalitetu koja njima treba mogu dobiti samo na posebnim farmama gdje se kokoši nesilice drže u strogo kontroliranim uvjetima.
"Ta su jaja malo skuplja od onih koja koristite za omlet", kaže Friede.
Kokoši koje ih nesu također nisu za objed. "Premršave su", objašnjava.
Stručnjaci WHO-a dvaput godišnje odlučuju koje će tipovi virusa influence dominirati idućom sezonom gripe.
Potrebni virusi se potom proizvode u laboratorijima i šalju u tvornice cjepiva, gdje se ubrizgavaju u jaja.
Nakon otprilike 10 dana u bjelanjcima sazriju milijarde kopija virusa. Oni se zatim deaktiviraju pomoću visokih temperatura i kemikalija i pretvaraju u bezopasna, ali učinkovita cjepiva.
Znanstvenici već godinama traže alternativne domaćine za uzgoj kultura virusa, uključujući stanice iz bubrežnih tumora pasa. Kultura stanica iz tumora se, naime, može reproducirati beskonačno.
Ti pristupi, međutim, nisu još spremni za masovnu proizvodnju.
"Jaja će imati odlučujuću ulogu u proizvodnji cjepiva za gripu još barem 20 godina", rekao je Friede.
