Toliko o izrazu 'u zdravom tijelu, zdrav duh': ljudi koji rade fizički zahtjevnije poslove mogli bi imati veću vjerojatnost obolijevanja od demencije, prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu The Lancet, prenosi NY Post. 'Naš rad također naglašava ono što se naziva paradoksom tjelesne aktivnosti - povezanost tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme s boljim kognitivnim ishodima i kako tjelesna aktivnost povezana s radom može dovesti do lošijih kognitivnih ishoda', rekao je glavni autor, Vegard Skirbekk, profesor Zdravlje stanovništva i obitelji u Columbia Public Health.
On i njegov tim proveli su studiju u suradnji s Norveškim nacionalnim centrom za starenje i zdravlje i Centrom za starenje Butler Columbia. Zaključili su da je konzistentan rad u zanimanju sa srednjim ili visokim profesionalnim fizički zahtjevnim poslovima povezan s povećanim rizikom od kognitivnog oštećenja. Zahtjevni poslovi definirani su kao oni koji 'zahtijevaju značajnu upotrebu ruku i nogu i kretanje cijelog tijela, poput penjanja, podizanja, balansiranja, hodanja, saginjanja i rukovanja materijalima'.
VEZANI ČLANCI:
Ova zanimanja uključuju prodavače - maloprodaju i druge - njegovatelje, poljoprivrednike i proizvođače stoke. Istraživači su došli do ovog zastrašujućeg zaključka ispitujući putanje fizički zahtjevnih poslova u dobi od 33 do 65 godina s rizikom od demencije i blagog kognitivnog oštećenja (MCI) u dobi od 70+.
Posebno su analizirali podatke 7005 sudionika iz studije HUNT4 70+ — jedne od najvećih svjetskih populacijskih studija o demenciji. Od ukupnog broja, 902 je dijagnosticirana demencija kasnije u životu, dok je 2407 patilo od blagog kognitivnog oštećenja (za koje su autori primijetili da ne mora nužno dovesti do demencije).
Istraživači su otkrili da ljudi u fizički zahtjevnim poslovima imaju oko 15,5% veće šanse za razvoj demencije u usporedbi sa samo 9% za one koji ne rade takve poslove. Zaključili su i da postoji nekoliko razloga za njihova otkrića. Poslovi kao što su njega i prodaja često su karakterizirani nedostatkom autonomije, dugotrajnim stajanjem, napornim radom, lošim radnim vremenom, stresom, većim rizikom od sagorijevanja i ponekad nezgodnim radnim danima.
To može ugroziti zdravlje mozga kod starijih ljudi jer je povećana tjelesna aktivnost kasnije u životu povezana s manjim volumenom hipokampusa i lošijom izvedbom pamćenja, napisali su istraživači. S druge strane spektra poslova, istraživači su otkrili da manje fizički zahtjevni poslovi smanjuju vjerojatnost kognitivne katastrofe dopuštajući više pauza, a time i više vremena za oporavak.
VEZANI ČLANCI:
Zanimljivo je da ista teorija ne vrijedi za više razine aktivnosti u slobodno vrijeme, koje su obrnuto povezane s manjim rizikom od kognitivnog oštećenja. Drugim riječima, studije nisu u potpunosti opovrgle mantru u zdravom tijelu zdrav um.
Nadalje, otkriveno je da inženjering, administracija i podučavanje, te drugi kognitivno stimulativniji poslovi pomažu ljudima da održe visoku razinu spoznaje kasnije u životu. Studija iz 2016. pokazala je da sljedeći poslovi pomažu u očuvanju zdrave funkcije mozga: menadžer, učitelj, odvjetnik, socijalni radnik, inženjer, fizičar, liječnik, stomatolog i farmaceut.
'Naši rezultati posebno naglašavaju potrebu za praćenjem pojedinaca s velikom radnom i tjelesnom aktivnošću tijekom cijelog života jer se čini da imaju veći rizik od razvoja demencije', zaključio je dr. Skirbekk te dodao da bi buduća istraživanja trebala procijeniti kako su profesionalna tjelesna aktivnost i drugi čimbenici povezani s rizikom od demencije i blagog kognitivnog oštećenja u starijoj dobi.
Znanstvenici objasnili što se od kojeg roditelja nasljeđuje: Od majke inteligencija, ali i ćelavost!
