Tim za nutritivnu potporu Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, poslije 20 godina nastojanja, lani je uspio u sklopu projekta unapređenja kliničke prehrane uključiti i nutricionista, a jučer predstaviti i godišnje rezultate u borbi protiv pothranjenosti pacijenata. Bolnička pothranjenost problem je s kojim su se suočile sve zemlje Zapada, a Hrvatska sa 15 do 30 posto pothranjene hospitalizirane djece prati “trendove”.
– Problem je jednak na svim odjelima, posebice na internim i kirurškim – istakla je prof. Sanja Kolaček, voditeljica Referentnog centra za dječju gastroenterologiju i objasnila da je ona češća u težih pacijenata koji zbog bolesti nemaju apetit i proživljavaju stres – okidač mršavljenju. Pretrage se često rade natašte ili se njihovo vrijeme preklapa s onim posluživanja obroka, a osoblje nema jasne smjernice o prehrani.
Posljedice su pothranjenosti da se pacijenti teže “bore” s bolešću, tri puta češće umiru, a troškovi liječenja trostruko rastu. Kako bi se malnutricijska pošast zaustavila, nužno je u liječničke timove uključiti nutricioniste, no u Hrvatskoj oni nisu prepoznati kao nužni u zdravstvenom sustavu pa ih nema tko financirati. Primjerice, dječja bolnica iste veličine kao i Klaićeva u Birminghamu ih zapošljava 25.
