Godinama kruže tvrdnje da će jedenje zagorjelog tosta i držanje telefona u džepu dovesti do raka. Ali, je li to istina? Kako bi vam pomogao odvojiti činjenice od fikcije, MailOnline razotkriva pet najvećih mitova o tome što uzrokuje rak... Desetljećima se šire glasine da elektromagnetsko zračenje ili valovi mobilnih telefona mogu uzrokovati rak. Ali, istraživači kažu da nema dokaza da je to tako, unatoč strahu mnogih da će ih držanje telefona blizu tijela dovesti u opasnost.
Mobiteli rade tako što šalju i primaju elektromagnetske valove na telefonske stupove i od njih. Dok visokoenergetsko zračenje može uzrokovati rak oštećivanjem DNK, verzija koju emitiraju telefoni toliko je slaba da nema taj učinak, kaže Cancer Research UK.
VEZANI ČLANCI:
Ova dobrotvorna organizacija dodaje da, iako se 4G i 5G mreže oslanjaju na rad valova više frekvencije, u usporedbi s telefonima napravljenim prije deset godina, to još uvijek nije dovoljno energije da ošteti DNK. No, budući da je tehnologija još uvijek relativno nova, znanstvenici nastavljaju provoditi istraživanja u ovom području kako bi pratili potencijalne dugoročne učinke.
Zagoreni tost: Struganje zagorenih komadića tosta neće vas spasiti od raka, kažu stručnjaci. Zagorjeli tost, pougljenjeno korjenasto povrće i pečeni krumpir sadrže kemikaliju koja se zove akrilamid, a koja se prirodno pojavljuje u hrani koja se dugo kuhala na visokoj temperaturi. Neke su studije povezale tvar s rakom.
Međutim, Cancer Research UK kaže da dokazi nisu dovoljno jaki da hrana koja je pečena, pečena na roštilju, pržena, pečena na žaru ili tostirana povećava rizik od raka. Neke studije nisu mogle točno izmjeriti količinu akrilamida u ljudskoj prehrani, kaže Cancer Research UK. Također je dokazano da je kancerogen samo kod životinja, i to u puno većoj dozi nego u ljudskoj hrani, prema američkim čelnicima za zdravstvo.
GALERIJA: Ove namirnice štite od raka, obavezno ih uvrstite na svoj jelovnik
Na primjer, jedan poznati statističar Sveučilišta Cambridge sugerirao je da bi netko bio u opasnosti samo ako svaki dan konzumira 320 kriški zagorenog tosta. Umjesto toga, stručnjaci kažu da nije u tome kako pripremate hranu, već koju hranu jedete ono što može povećati rizik od raka. Na primjer, slanina je prerađeno meso i bez obzira na to kako je pripremana, povezuje se s povećanjem vjerojatnosti razvoja raka crijeva.
To je zato što sadrži nitrate, kemikalije koje dulje održavaju meso svježim, ali su povezane s oštećenjem stanica koje oblažu crijeva i povećanim rizikom od raka crijeva, prema Cancer Research UK. Međutim, uravnotežena prehrana puna povrća, voća i hrane bogate vlaknima, uključujući crni kruh, rižu i tjesteninu, može vam pomoći smanjiti rizik od raka.
Stres: Studije su primijetile da se neke žene pitaju je li im stres uzrokovao rak dojke. No, dokazi za to su slabi. Velika studija na više od 100.000 žena u Ujedinjenom Kraljevstvu 2016. nije pokazala nikakve dosljedne dokaze koji povezuju stres s rakom dojke.
VEZANI ČLANCI:
Još jedna analiza iz 2013., koja je promatrala 12 studija u kojima je sudjelovalo više od 100.000 ljudi koji su praćeni nekoliko godina, nije pronašla vezu između stresa na poslu i raka debelog crijeva, pluća, dojke ili prostate. Međutim, poseban rad iz 2022. sugerirao je da bi mogla postojati veza između izloženosti tijela kortizolu, hormonu stresa, i raku. A još jedno ovotjedno istraživanje pokazalo je da stres uzrokuje rast i širenje raka.
Iako stres nije izravno povezan s bolešću, duga razdoblja stresa povezana su s visokim krvnim tlakom i depresijom, navodi NHS. Također može biti teže održavati zdrav stil života, poput nepušenja i pijenja, tijekom stresnih situacija. Ove navike mogu dovesti do povećanog rizika od raka, upozorava Cancer Research UK. Ali, inzistiraju na tome da 'nema dokaza' koji pokazuju da 'oni koji su pod većim stresom imaju veću vjerojatnost da obole od raka'.
Umjetni zaslađivači: Dijetalna gazirana pića, žvakaće gume i paste za zube, uz stotine drugih proizvoda, sadrže umjetna sladila poput aspartama. Postoje neki dokazi da aspartam, koji se koristi u proizvodima od 80-ih, može uzrokovati rak. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija u lipnju 2023. klasificirala zaslađivač kao ‘moguće kancerogen za ljude’.
GALERIJA: Ovo su najčešći simptomi raka koje ne smijete ignorirati
Međutim, stručnjaci kažu da bi ga ljudi morali konzumirati u iznimno velikim količinama - više od desetak limenki dnevno - da bi imao ovakav učinak i kritizirali su UN-ovu zdravstvenu agenciju zbog izazivanja nepotrebne masovne panike. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) postavila je prihvatljivi dnevni unos aspartama na oko 14 limenki dijetalnog gaziranog pića za osobu koja teži oko 70 kg. To znači da većina ljudi vrlo vjerojatno neće konzumirati nesigurnu količinu. Cancer Research UK slaže se da 'nema uvjerljivih dokaza da umjetna sladila, poput aspartama, uzrokuju rak'.
Pijenje iz plastične boce: Dugo se strahovalo da plastične boce vode, kutije za ručak i pakiranja hrane sadrže kemikalije koje uzrokuju rak. Bisfenol A, poznat i kao BPA, kemikalija je koja se nalazi u plastičnim bocama i spremnicima za koju se smatra da prodire u hranu i piće i remeti hormone. Kao rezultat toga, uvelike je povezan s - ali nije dokazano da uzrokuje - nizom zdravstvenih problema uključujući reproduktivne zdravstvene probleme, dijabetes i pretilost.
Jedna recenzija istraživača iz SAD-a iz 2015. o kancerogenim svojstvima BPA preporučila je da bi se trebao klasificirati kao rizičan od raka za ljude. Iako su studije pokazale da kemikalija uzrokuje rak, ti su eksperimenti uključivali ljudske stanice u laboratoriju ili životinje. To je vrlo različito od načina na koji bi ljudi došli u kontakt s ovim kemikalijama u stvarnom životu, upozorava Cancer Research UK.
Dobrotvorna organizacija objašnjava da su neke studije stavile puno kemikalije izravno u jednu vrstu stanica, što se ne bi dogodilo u tijelu. Druga studija iz 2018. koju je provela američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), koja je izložila laboratorijske životinje BPA, pronašla je malo dokaza da kemikalija uzrokuje rak.
Agencija za standarde hrane također odlučuje da se razine BPA koje su do sada otkrivene u hrani ne smatraju štetnima. U EU plastika koja se koristi za dječje bočice i igračke ne smije sadržavati BPA, a mnoge plastične boce i spremnici za vodu za višekratnu upotrebu također ne sadrže BPA.
Michaelu (21) 2020. godine dijagnosticirali agresivan rak i dali osam mjeseci života: 'Sada je napokon u remisiji. Zahvalni smo!
