O anoreksiji i bulimiji govori se već dugo, a statistike bilježe da u Hrvatskoj oko 40 tisuća ljudi ima ozbiljan zdravstveni poremećaj prehrane, u koje uz spomenute spada i kompulzivno prejedanje. Stručnjaci svjedoče novom, sve češćem ozbiljnom zdravstvenom poremećaju uzrokovanom prehranom – ortoreksiji.
Bez soli, aditiva, masti...
Ortoreksiju je definirao 1997. godine dr. Steven Bratman, kalifornijski praktičar alternativne medicine, no danas ona postaje sve češće spominjan društveni fenomen. Riječ je o patološkoj opsjednutosti zdravom prehranom, koja kreće s idejom o kvalitetnoj prehrani, a promeće se u kompulzivnu posvećenost biranju zdravih, organskih, bezglutenskih, namirnica lišenih umjetnih aroma, sladila, konzervansa, boja, dodane soli, šećera ili masnoća, netretiranih pesticidima, beskrajni niz dijeta...
Namjera da se učini nešto pozitivno za sebe prelazi u opsesiju; velik se dio vremena troši na potragu, biranje i brižnu pripremu zdravih obroka, a pritom se eliminiraju pojedine namirnice i čitave kategorije namirnica (npr. ugljikohidrati) te se u konačnici našteti vlastitom zdravlju.
Ortoreksija još nije službeno uvedena kao medicinski termin tako da nemamo službenu evidenciju koliko ljudi od nje pati, doznajemo od dr. Ane Puljak, voditeljice Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, gdje se danas održava stručni skup na temu ortoreksije.
– Naš organizam fiziološki i enzimatski građen je kao organizam svejeda. To znamo iz biologije, medicine, evolucijskih znanosti i samog života! Dakle, trebamo jesti sve grupe namirnica, osim ako ne postoji neka metabolička ili kronična bolest koja zahtijeva specifičnu prehranu. Ne postoje zdrave namirnice, postoji samo zdrav čovjek, uvjetno rečeno, jer gotovo nitko nije potpuno zdrav – objašnjava dr. Puljak. Upozorava kako je ortoreksija prijetnja jer nam veliki dio populacije može postati sklon nutritivno osiromašenoj prehrani, i to, kojeg li apsurda – uime zdravlja!
S druge strane, napominje dr. Puljak, ortoreksija je prijetnja za rizične i osjetljive skupine. Djeci nikako ne bismo smjeli uvoditi neuravnotežene režime prehrane zbog njihova rasta i razvoja, izričita je doktorica. Rizične su skupine i mlade djevojke i žene.
Loša percepcija o sebi
– U početku postoji razlika jer su osobe s ortoreksijom usmjerene na „zdravu“ prehranu, a osobe s anoreksijom na mršavost. Ali, psihološki, tu postoje sličnosti i zato je prevelika usmjerenost na “zdravu prehranu“ kod mladih osoba potencijalni rizik za pojavu poremećaja hranjenja, među kojima je anoreksija izrazito teška, kronična bolest s visokom smrtnošću – navodi dr. Puljak.
Ortoreksičari su najčešće osobe koje imaju lošu percepciju o sebi i potaknute su nekim unutarnjim strahovima i željom za kontrolom.
Poremećaji u prehrani psihičke su naravi i imaju visoku smrtnost, a pogađaju i cijelu pacijentovu obitelj, pa prelaze u javnozdravstveni problem. Program dnevne bolnice za poremećaje prehrane provodi se u Psihijatrijskoj bolnici “Sveti Ivan” Zagreb, gdje imaju iskustva i s ortoreksijom.
– Briga o prehrani prerasta u mentalni poremećaj kad osobi njene restrikcije u prehrani poremete odnose s ljudima i kad je toliko zaokupe da ne može normalno obavljati svoj posao i dnevne obaveze – govori psihijatar dr. Hrvoje Handl koji vodi dnevnu bolnicu za poremećaje prehrane PB-a “Sveti Ivan”.•
>> Sve za zdrav život i dobar izgled; opsjednutost hranom i hranjenjem
poznajem nekoliko osoba i drustvo oko njih ih polako izbjegava jet su napasni sa svojom opsesijom. Ni ne ppzivmo ih na ruckove jer stalno izmisljaju vak i u povrcu nalaze zamjerke. Zakljucak to jesu poremecene osobe. Neke bi zrebalo i na lijecenje jer svoje stavove namecu i djeci. u ime neke bozanske ideje