Stres, pesimizam, depresija. Danas toliko često koristimo, a ponekad i zlorabimo ova stanje da je postalo savršeno normalno reći da ste napeti i da se loše osjećate.
Štoviše, nitko više ne očekuje da kažete kako se odlično osjećate i sve to popratite iskrenim i zdravim osmijehom. U trendu je reći da ste u “bedu”, što i nije čudno s obzirom na to da je u trendu i kriza, besparica, nezaposlenost...
A kao potvrda da smo doista preopterećeni te da na kraju sve rezultira dijagnozom ozbiljne bolesti – depresije govori i lista najdepresivnijih zemalja na svijetu na kojoj je i Hrvatska pronašla svoje mjesto i jedna je od najdepresivnijih zemalja u Europi.
No, unatoč svim negativnostima, može se pronaći tračak nade i sunca, uživati u onoj ljepšoj strani života i prije svega razmišljati pozitivno, pa čak i onda kada sve izgleda crno. Postati “klasa optimist” ima puno više prednosti nego što se misli i nisu sve povezane samo s psihičkim nego i fizičkim zdravljem.
Optimizam podiže kvalitetu života
– U većini svjetskih istraživanja ističe se da optimistične osobe postižu bolje rezultate na poslovnom planu, imaju dobro realizirane privatne odnose, žive dulje, boljeg su zdravstvenog profila te u konačnici imaju manju mogućnost za razvoj depresije. Svakidašnje životne situacije kod optimističnih osoba obiluju realističkim i pragmatičnim pristupom neovisno o tome je li riječ o zdravim životnim odlukama ili o svakidašnjim aktivnostima. Optimistične su osobe pažljive, selektivne, koncentrirane na problem i rizike kojima su izložene umjesto da uzaludno brinu o svemu. Puno su smirenije od pesimista, što im daje snagu za situacije koje iziskuju korištenje osobnih resursa – objašnjava dr. sc. Dubravka Šimunović.
Istraživanja pokazuju i da pesimizam pojačava pojavu depresije, upozorava profesorica Šimunović i dodaje kako psiholozi opisuju pesimizam kao način objašnjavanja svijeta koji prouzrokuje “naučenu bespomoćnost“.
– Pesimistične osobe imaju pojačane reakcije na sve novonastale situacije, a negativne misli većinom uvjetuju i pojavu fizičkih bolesti kao posljedično stanje trajne izloženosti stresu. Kontinuirano negativno promišljanje, zbog kojega o nekoj osobi često čujemo izraz„ on je crnjak“, odražava se u svim životnim sferama.
Dr. Daniel G. Amen, autor knjige “Promijenite um, promijenite tijelo“, radeći kao psihijatar pratio je pojedince koji imaju izraženu potrebu promišljati u kontekstu negativnog. Tijekom grupnog rada došao je do spoznaje da valjane strategije i promjena koncepta s negativnog na pozitivno razmišljanje poboljšava općenito kvalitetu života i u konačnici utječe na psihofizičko zdravlje – ističe Dubravka Šimunović i nastavlja:
– Dr. Amen opisuje negativne automatske misli kao glasove koji nam neprekidno ponavljaju da nismo dobri. Međutim, prema dr. Amenu na njih možemo snagom volje utjecati. Majka koja je ostala bez posla, djevojka koju je besramno ostavio muškarac kojeg je bezuvjetno voljela, prijatelj koji vam je prodao auto na kojem je ovrha, partner koji vas je iznevjerio s najboljom prijateljicom – samo su neki od scenarija koji traže hrabrost i snagu da se prevladaju.
Činjenica je da život ide dalje i s poslom i bez njega, i s partnerom i bez njega. Pitanje je samo kako ćemo se prilagoditi, kako ćemo prihvatiti novonastalu situaciju i krenuti dalje.
1. Ne fokusirajte se na negativno
Negativne mogućnosti većinom rezultiraju negativnim ishodom. Ostali ste bez posla – teško je u novonastaloj situaciji razmišljati pozitivno, ali ako odustanete od potrage za novim poslom i dopustite da vas preplave negativne emocije, ishod može biti još gori. Pokušajte u svakoj situaciji razmišljati kroz narodnu izreku „Nije svako dobro za dobro ni svako zlo za zlo“
Tražite u svakoj situaciji i onu skrivenu pozitivnu stranu.
2. Vi ste vlastodržac svojih emocija
Emocije mogu biti dobre sluge ako njima gospodari dobar vlastodržac. Velika je stvar da znate prepoznati emocije i imate pravo biti tužni, ljutiti ili veseli. Ali ako vas tuga paralizira i dovede do stanja bespomoćnosti, krajnje je vrijeme da promislite o sebi i razlozima zašto tako reagirate i učinite nešto za sebe.
3. Generalizacija = negiranje
Postoje pojedinci koji su od mladosti u svim teškim životnim okolnostima skloni izjavljivati “nikad neću uspjeti“, “ja to ne mogu“, “osuđen sam na propast“... Nakon takvih izjava više ne posjeduju kontrolu nad situacijom. Riječi “nikad ne reci nikad“ možete tumačiti kao zabranu generalizacije ili savjet da situacije ne gledate kao crno-bijele.
4. Etiketiranje
Često sami sebi prišivamo deklaracije “ja nisam uspješna osoba, loša sam prijateljica, naivna sam, glupa...“. Navedenim etiketiranjem sami sebi oduzimamo kontrolu nad onim što radimo i što nam se događa. Takav stav pokazuje tendenciju odustajanja i omogućuje da negativne misli prevladaju.
5. Predviđanje negativnog ishoda
Nitko od nas nije sposoban predvidjeti ishod neke situacije. Negativno promišljanje o ishodima može nas brzo preplaviti, što u konačnici snažno utječe na naš um i zbog toga nam se često čini da su negativni ishodi do kojih dođe zaista predodređeni.
6. Ne optužujte druge
Često imamo potrebu proglasiti krivima druge i bježati od odgovornosti za vlastite neuspjehe. Kada optužujemo sebe ili druge za neku situaciju, stvaramo dobre temelje za negativno mišljenje.
7. Crno-bijeli svijet
Pojedinci, a možda se prepoznate među njima, imaju naviku svijet doživljavati kao crno-bijeli. Za njih je sve apsolutno dobro i sve će imati dobar ishod ili obrnuto. U životu padovi nemaju samo negativno značenje. Ljudski je griješiti i padati, pitanje je samo kako interpretirate pad i koje mu značenje dugoročno dajete kao situaciju koja će obilježiti sve što slijedi ili kao iskustvo koje vas treba potaknuti na oprez i mudrost.
>>Nezdrava prehrana s mnogo kobasica povećava rizik od depresije
>>Evo kako nezaposlenost uništava zdravlje, prijateljstvo i budućnost
