Nagle promjene temperature i oscilacije, a posebno pad tlaka zraka i pojačana “okidači” su brojnih zdravstvenih tegoba u meteoropata.
Kronični su bolesnici – astmatičari, bronhitičari, osobe s emfizemom pluća i srčani bolesnici u takvim situacijama češće posežu za pomoći.
Svrha je bioprognoze pomoći u organizaciji preventivnih mjera za zaštitu zdravlja ugroženih skupina. Iako je na utjecaj vremena na zdravlje upozoravao još Hipokrat u staroj Grčkoj, znanost se dugo opirala toj činjenici. No, ne može se izbjeći činjenica da gotovo svi ljudi na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske uvjete.
Postoje osobe kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovito povezani s lošim vremenskim uvjetima. Oni su meteoropati, a statistike pokazuju da je gotovo svaka treća osoba na svijetu meteoropat. Kod njih zatajuju mehanizmi prilagodbe na vanjske utjecaje, a to je izraženije u žena, djece, starijih osoba te u kroničnih bolesnika. Osim na zdravlje, vrijeme utječe i na raspoloženje, ponašanje i opće osjećanje.
Tegobama su uzrok nagle promjene temperatura zraka, nagli pad atmosferskog tlaka ili nagli porast vlažnosti zraka. Tad je u zraku velika koncentracija tzv. pozitivnih iona koji negativno utječu na ljudski organizam.
Zašto smo osjetljivi i kako si pomoći?
Krivac za pojačanu osjetljivost na promjene vremena je i moderan način života. Sve se više udaljavamo od prirode, najviše smo u zatvorenom, organizam nema autoregulacije. Poštujte signale tijela i izbjegavajte klima-uređaje. Ljudi koji su navikli na klimatizirane prostore često zanemaruju meteorološke parametre kao i signale koje im daje njihovo tijelo te pružaju svom organizmu dodatne nepotrebne stresove (hladno-vruće).
Kronični bolesnici obavezno moraju uzimati propisani lijek. Promjene vremena utječu i na poremećaje spavanja, glavobolju i migrenu, cerebrovaskularne bolesti. Javlja se mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reuma, “fantomska bol”. Nagle promjene tlaka zraka štete.
U Klinici za neurologiju KBC Sestre milosrdnice praćena je dinamika dolazaka u Hitnu neurološku ambulantu tijekom tri godine. Uočeno je da najviše hitnih neuroloških stanja, a tako i moždanih udara, ima za naglih vremenskih promjena, osobito pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti ili tijekom naglog zatopljenja ili zahladnjenja.
